Opis
Priručnik Uvod u kršćanski latinitet predstavlja vrijedan doprinos suvremenoj nastavi latinskog jezika, osobito u području koje nadilazi granice klasičnog latiniteta. Sustavno obrađujući kršćanske, srednjovjekovne i ranonovovjekovne jezične slojeve, knjiga ispunjava prazninu u literaturi koja je dosad bila pretežno usmjerena na antičke uzore. Namijenjen studentima povijesti, teologije, povijesti umjetnosti, arheologije i srodnih disciplina, priručnik polazi od konkretnih potreba rada s izvornim tekstovima te latinski promatra kao istraživački alat. Utemeljen na dugogodišnjem nastavnom iskustvu autorice, omogućuje stjecanje funkcionalne jezične kompetencije u relativno kratkom vremenu, bez pretpostavljenog predznanja, ali i uz mogućnost nadogradnje postojećih znanja.
Metodološki jasno strukturiran u dvije cjeline, priručnik postupno uvodi temeljne i složenije gramatičke i sintaktičke sadržaje, uz stalno povezivanje s konkretnim tekstualnim primjerima. Posebna didaktička vrijednost očituje se u jasnoći izlaganja, ujednačenosti poglavlja i sustavnom poticanju aktivnog učenja. Uvođenjem autentičnih izvora od devete lekcije nadalje latinski se prikazuje kao živi povijesni jezik, promjenjiv i višeslojan, a ne kao statičan sustav normi. U drugom dijelu naglasak se sve više premješta na razumijevanje i analizu sadržaja duljih izvora, čime se dodatno razvija studentska samostalnost u čitanju. Osobitu vrijednost ima uključivanje tekstova relevantnih za povijest hrvatskih zemalja, čime se jezična nastava povezuje s nacionalnom kulturnom baštinom i istraživačkom praksom.
Priručnik ima 30 lekcija i namijenjen je radu s nastavnikom tijekom jednogodišnjeg ili dvogodišnjeg tečaja na sveučilišnoj razini.
Recenzenti su prof. dr. sc. Ivan Majnarić i doc. dr. sc. Eva Katarina Glazer.
O autoru
Izv. prof. dr. sc. Marina Schumann doktorirala je 2003. na području srednjovjekovnih studija na Central European University u Budimpešti, a danas je fokus njezina istraživanja na reformaciji 16. stoljeća i razdoblju konfesionalizacije, osobito na kritici štovanja svetaca, što se nadovezuje na njezino ranije bavljenje hagiografskim izvorima u srednjovjekovnom kontekstu. Autorica je dviju knjiga, većeg broja članaka i nekoliko prijevoda sa srednjovjekovnog i novovjekovnog latinskog jezika, kao i projekta Klasici protestantizma, koji objavljuje dvojezična izdanja povijesnih izvora uz stručni aparat (https://www.tfmvi.hr/klasici-protestantizma). Predaje povijest Crkve i latinski jezik na Sveučilišnom centru Matija Vlačić Ilirik u Zagrebu, a djeluje i kao samostalna prevoditeljica (dugogodišnja članica DHKP-a i HZSU-a).
Iz recenzija
“Priručnik Uvod u kršćanski latinitet autorice Marine Schumann predstavlja prijeko potreban i
iznimno vrijedan doprinos suvremenoj latinskoj filologiji i visokoškolskoj nastavi. Za razliku od postojećih priručnika koji su usmjereni pretežito na klasični latinski, autorica ovdje sustavno
uvodi studente u kompleksni svijet kršćanskog, osobito srednjovjekovnog i ranonovovjekovnog
latiniteta. Time se izravno odgovara na potrebe studenata povijesti, teologije, arheologije,
povijesti umjetnosti i srodnih disciplina, kojima je upravo ovaj sloj latinskog jezika ključan za
rad s izvornim povijesnim izvorima.”
doc. dr. sc. Eva Katarina Glazer, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu
“Znanstveno djelo Uvod u kršćanski latinitet predstavlja znanstveno i pedagoški značajan
doprinos hrvatskoj historiografiji, filologiji i visokoškolskoj nastavi. Na tematski
pristupačan, sustavan i svjež način obrađuje specifičan aspekt prošle zbilje – razvoj latinskog
jezika („kršćanskog latiniteta“ ili „srednjovjekovnog latiniteta“) od kasne antike do u
ranonovovjekovlje – te time ispunjava važnu prazninu u stručnoj literaturi. Naime, umjesto pomalo uobičajenog fokusiranja na klasični latinitet, rukopis usmjerava pozornost na
kršćanski latinitet, pružajući znanstvenicima, studentima i zaljubljenicima u prošlost alat za
čitanje i razumijevanje osnovnih pisanih izvora koji svjedoče o hrvatskoj prošlosti (od Biblije
i patrističkih tekstova, preko isprava do različitih religijskih i autorskih). Uz navedeno,
rukopis je iznimno primjenjiv jer omogućuje ne samo linearno, nego i tematsko ovladavanje
materijom. Njegova struktura razvija postupnu sposobnost razumijevanja, analize i
posljedično prevođenja tekstova, pri čemu se dosljedno povezuju lingvistički i povijesno-
teološki pristupi.”
prof. dr. sc. Ivan Majnarić, Odjel za povijest, Hrvatsko katoličko sveučilište
