Treća godina: zimski semestar

Program

Egzegeza Staroga zavjeta - izbor iz Petoknjižja

ECTS: 4
Sati tjedno: 2

Proučava se izbor iz Petoknjižja: Postanak 37-50. Sagledava se Post 37-50 u kontekstu Knjige Postanka i upoznaje se struktura Post 37-50. U središnjem i glavnom dijelu izvodi se egzegeza Post 37 korištenjem narativne i povijesno-kritičke metode. Potom se izvodi egzegeza Post 44,18-34 te egzegeza Post 45,1-15. Proučava se povijesni kontekst, upoznaje s različitim suvremenim interpretacijama i aktualizacijom.

Ishodi učenja
Uspješnim svladavanjem kolegija studenti će steći sposobnost definiranja te ocjenjivanja značenja biblijske proze te posebnog statusa ciklusa o Josipu (Post 37-50) unutar knjige Postanka. Analizom pojedinih poglavlja ovoga ciklusa usvojit će osnovne vještine primjene narativnog (sinkroničkog) i povijesno-kritičkog (dijakroničkog) pristupa biblijskom tekstu te se osposobiti za samostalan rad na biblijskom izvorniku.

Kompletan silabus (PDF)

Uvod u egzegetske metode

ECTS: 2
Sati tjedno: 1

Ovaj se kolegij bavi teorijom i praksom egzegeze i osnovnim modernim i postmodernim metodama razvijenim u tu svrhu, kao što su tekstualna kritika, analiza tekstualnih izvora, analiza tekstualnih formi i povijesti tradicija ideja, analiza redakcije, moderna lingvistika, narativna kritika, analiza diskursa i analiza retorike. Kolegij također adresira opća hermeneutička pitanja povezana s razumijevanjem i interpretacijom teksta, kao i specifična pitanja povezana s interpretacijom biblijskih tekstova kao što su pitanje biblijskog autoriteta, uloga povijesnih, kulturnih i socioloških studija.

Ishodi učenja
Studenti razumiju teoriju i praksu biblijske egzegeze, samostalno razlikuju i klasificiraju osnovne metode biblijske egzegeze te ih primjenjuju na biblijske tekstove u svrhu rekonstrukcije izvornog značenja za pisca i čitatelje.

Kompletan silabus (PDF)

Egzegeza Novoga zavjeta - izbor iz sinoptika

ECTS: 4
Sati tjedno: 2

Na temelju Markovog evanđelja (s uvidom u sinoptičke paralele) predmet primjenjuje egzegetske metode na tekst evanđelja; vježbaju se primarno literarne i povijesne metode u određivanju značenja teksta za prve čitatelje i autora.

Ishodi učenja
Studenti čitaju tekst na grčkom; studenti razumiju egezegetski postupak kao rekonstrukciju povijesnih okolnosti i recepcije primarnih čitatelja evanđelja. Studenti primjenjuju povijesno kritičke metode na tekst evanđelja; studenti razumiju pristup tekstu iz literarne kritike.

Kompletan silabus (PDF)

Katoličanstvo

ECTS: 2
Sati tjedno: 1

Kolegij je usredotočen na sljedeće teme: pojmovi katoličkog i katolicizma u rimokatoličkoj teologiji i njegove specifičnosti; katolicizam kao teološka, sociološka i praktična kategorija; teologija – dogma – učiteljstvo; razvoj i misao katolicizma: shvaćanje i tumačenje Svetoga Pisma, Tradicije, Crkve, sakramenata; nekoliko teoloških interpretacija specifičnoga crkvenog nauka o čovjeku (narav i milost, opravdanje), eshatologiji, mariologiji i štovanju svetih.

Ishodi učenja
Razvija se sposobnost identificiranja, definiranja te izlaganja temeljnih odrednica katoličanstva. Stječe se sposobnost kritičke evaluacije katoličanstva unutar obzora društvene i teološke misli.

Kompletan silabus (PDF)

Crkva i sredstva društvenog priopćavanja

ECTS: 3
Sati tjedno: 2

Kolegij obrađuje ulogu i položaj medija u suvremenome društvu te posljedice te uloge za Crkvu. Razmatraju se i sljedeće teme: unutrašnja zakonitost medija i proces komunikacije u društvu, odnos sekularnih medija prema Crkvi, odnos Crkve prema medijima kroz povijest i suvremeni crkveni dokumenti o medijima, konkretni oblici susreta pastoralnoga djelatnika s medijima i mogućnosti korištenja medija u pastoralnom djelovanju, nastup predstavnika Crkve u medijima, odnosi Crkve s javnošću i posebno s medijima, novinarske vrste u medijima i njihova primjena u obradi vjerskih sadržaja, crkveno izdavaštvo, odnosno Crkva kao vlasnik medija.

Ishodi učenja
Student će razviti sposobnost prepoznavanja te definiranja osnovnih problema odnosa Crkve prema medijima i obratno, sposobnost prosudbe medijskog "tretmana" Crkve, osnovnu osposobljenost za nastup u mediju te vještine korištenja medijskih, odnosno novinarskih vrsta u prezentaciji vjerskih sadržaja u medijima.

Kompletan silabus (PDF)

Povijest hrvatske protestantske baštine

ECTS: 2
Sati tjedno: 1

Student upoznaje kulturološko i filološko značenje reformacije i njezin odraz na hrvatskome prostoru u 16. i 17. stoljeću. Pozornost je usmjerena i na paleografska zapažanja tj. na grafiju kojom su tiskane knjige u Urachu. Uz to proučavaju se djela namijenjena Hrvatima u zapadnoj Ugarskoj u 16. i 17. stoljeću.

Ishodi učenja
Student će steći sposobnost primjenjivanja stečene spoznaje o povijesti reformacije na specifično pitanje uraško-hrvatske tiskarsko-izdavačke djelatnosti (1561.-1565.) u Njemačkoj. Na osnovi čitanja i interpretacije izvornih djela iz produkcije te tiskare steći će uvid u vrijednost filoloških proučavanja, osobito vezanih uz povijest hrvatskoga jezika, glagoljice, ćirilice, latinice i prevođenja Biblije na hrvatski jezik u doba reformacije. Uvidjet će odnos reformacijske baštine prema drugim vjerskim strujanjima u kršćanstvu na području današnje Hrvatske i Europe te uočiti povijesnu utemeljenost današnje situacije u vjeri i Crkvi.

Kompletan silabus (PDF)

Društveni angažman Crkve

ECTS: 3
Sati tjedno: 2

Razvija se razumijevanje Crkve kao služeće zajednice. Istražuju se različiti koncepti društva i uloge Crkve u raznovrsnim društvima. Pritom se razmatraju sljedeće teme: značaj Crkve kao zajednice (diakonie), osobitosti postmodernoga društva (Zapadna Europa, postkomunističke zemlje, migracije, društvena nestabilnost, rad i ljudski resursi, obitelj, etički standardi i vrijednosti...), različiti modeli razumijevanja odnosa između Crkve i društva (participacija, opozicija, Crkva kao agent Kraljevstva Božjega...). Posebna pozornost pridaje se situacijama gdje se crkva odnosno denominacija nalaze u položaju manjine.

Ishodi učenja
Student stječe poznavanje i razumijevanje problematike društvenoga angažmana Crkve u povijesti i sadašnjosti, te procjenjuje mogućnost primjene stečenih vještina u vlastitom doprinosu izgradnji društveno kompetentne Crkve.

Kompletan silabus (PDF)

Praktikum

ECTS: 2
Sati tjedno: 2

Praktikum se obavlja aktivnim sudjelovanjem studenta u pripremi i izvršavanju zadataka iz područja društvenoga angažmana crkve. Mjesto obavljanja praktikuma kao i mentora koji vodi, nadzire te ocjenjuje studentov rad određuje referent imenovan pri fakultetu.

Ishodi učenja
Student razvija sposobnost praktične primjene znanja i vještina koje stječe na studiju, pri čemu se posebna važnost pridaje primjeni znanja i vještina iz područja društvenoga angažmana Crkve. Student također usavršava komunikacijske i dijaloške vještine.

Kompletan silabus (PDF)

Kristologija

ECTS: 4
Sati tjedno: 2

U središtu kolegija stoji tematika utjelovljenja druge božanske osobe u povijesnom liku Isusa Krista. Kolegij odgovara na dva međusobno usko povezana pitanja: kako razumjeti Isusa Krista kao Boga i čovjeka (nauk o osobi Isusa Krista) te kako razumjeti spasenjsko značenje njegove osobe (nauk o djelu Isusa Krista). Problematici se pristupa pod različitim vidovima: pitanje o povijesnom Isusu (problematika predaja o Isusu: rođenje, život, naviještanje, raspeće, uskrsnuće), počeci kristologije (povijesni Isus i implicitna, evocirana i eksplicitna kristologija, kristološki naslovi rane Crkve), kritičko vrednovanje i komparacija patrističkih kristoloških formulacija (Sabor u Kalcedonu, Drugi i Treći carigradski sabor), naglasaka srednjovjekovne kristologije (osobito kritičko vrednovanje srednjevjekovnih modela nauka o Kristovu djelu), naglasaka reformacijske kristologije (communicatio idiomatum, extra Calvinisticum, munus triplex, nauk o dva Kristova statusa) te suvremenih pristupa kristologiji (procesna teologija, teologija oslobođenja, crna teologija, feministička teologija, itd.).

Ishodi učenja
Kod studenta se razvija sposobnost čitanja, reproduciranja te kritičke procjene zahtjevnijih teoloških tekstova, sposobnost argumentiranoga prezentiranja kristološke tematike te razumijevanje značenja kristološke tematike za teologiju i Crkvu današnjice.

Kompletan silabus (PDF)

Judaizam

ECTS: 2
Sati tjedno: 1

Uvodna predavanja obuhvaćaju sljedeće teme: bit judaizma, posebnost judaizma s obzirom na druge religije, značenje pisane i usmene Tore. Slijedi upoznavanje studenata sa simbolima židovstva: Magen David (Davidova zvijezda), mezuza, tefilin, židovske svjetiljke menora i hanukija, mikva (obredno kupalište), vanjski znaci judaizma, značenje nošenja tradicionalne odjeće, kip, košer prehrana. Studenti se upoznaju i sa židovskim životnim ciklusom: vjerski obredi uz rođenje djeteta (brit mila), blagoslovi za kćerku, davanje imena, učenje Tore i Talmuda, svadbeni i žalobni običaji. Predavanja obrađuju također i najvažnije židovske blagdane: Šabat, Roš hašanu, Jom kipur, Hanuku, Purim, Pesah, Šavuot, Sukot. Pozornost se posvećuje i povezanosti židovske mistike i tradicionalnoga židovskog nauka.

Ishodi učenja
Studenti stječu razumijevanje osnova judaizma. Otkrivaju značaj usmene Tore. Stječu sposobnost prepoznavanja slojevitosti Pet knjiga Mojsijevih te sposobnost dešifriranja biblijskog teksta. Studenti identificiraju usporedna značenja tradicionalnog i mističnog učenja te stječu sposobnost njihovoga klasificiranja unutar specifičnoga sustava židovskoga mišljenja, filozofije, religije, tradicije.

Kompletan silabus (PDF)

Izborni kolegij

ECTS: 2
Sati tjedno: 1


Izborni kolegiji

Osnovne crte povijesti ateizma

ECTS: 2
Sati tjedno: 1

Elementi sadržaja unutarnje dinamike pojma (skepsa, negacija, eksplikacija); struktura i karakteristike ljudske svijesti; historijski začeci i razvitak ateističkog svjetopogleda; svijet grčko-rimske Antike; srednjevjekovna  strujanja u kršćanskom i islamskom okružju; doba renesanse u Europi; spinozizam; deizam; prosvjetiteljstvo i mehanicistički materijalizam; ateizirajuće tendencija unutar klasičnog njemačkog idealizma; hegelovska ljevica; naturalističko-antropologistički  materijalizam i njegova historijska kritika; darvinistički evolucionizam i neodarvinizam; psihoanaliza i frankfurtska škola.

Ishodi učenja
Omogućiti studentima razumijevanje ateističkog svjetopogleda kroz prikaz najbitnijih momenata njegovog povijesnog razvoja, te doprinijeti njihovoj pripremi za dijalog s temeljnim postavkama tog svjetopogleda i njegovom argumentacijom.

Kompletan silabus (PDF)

Isus u filmskoj umjetnosti

ECTS: 2
Sati tjedno: 1

U uvodnom dijelu kolegija studenti će se upoznati s naratološkom strukturom evanđelja i  kristološkim pitanjima o Isusu povijesti i Kristu vjere. Potom će analizirati odabrane ulomke žanrovski, stilski i autorski različitih filmova s motivima iz Isusova života (Buñuelov Mliječni put, Pasolinijevo Evanđelje po Mateju, Jewisonov Jesus Christ Superstar, Arcandova Isusa iz Montréala, Scorseseovo Posljednje Kristovo iskušenje, Monty Pytonov Brianov život,  Davisovu Mary Magdalene, itd.) nastojeći u transpoziciji motiva iz jednog u drugi medij vidjeti kako dolazi do premještanja narativnih i teoloških naglasaka.

Ishodi učenja
Studenti se osposobljavaju za razumijevanje problema intermedijalnosti te za kritičko promišljanje o funkcijama umjetničkog djela s biblijskim motivima.

Kompletan silabus (PDF)

Mitovi i religijski običaji starih naroda

ECTS: 2
Sati tjedno: 1

U prvom dijelu pruža se kratki uvod u drevne semitske jezike i filološku metodu. Zatim slijedi kronološki prikaz pisane kulturne povijesti staroga vijeka. Govori se o sumerskim mitovima i legendama te akadskim, hetitskim, egipatskim, ugaritskim i kanaanskim mitovima.

Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog predmeta student će moći zapamtiti najvažnije teme iz mitoloških tekstova Starog istoka, interpretirati mitološke tekstove, raspravljati o kontekstu nastanka mitoloških tekstova, navesti važnije izvore koji opisuju razvoj religija na prostoru Bliskog istoka u predmetnom razdoblju te identificirati događaje koji su rezultirali nastankom pojedinih mitoloških tekstova i legendi.

Kompletan silabus (PDF)

Nenasilje – moć hrabrih: uvod u razumijevanje umijeća nenasilja

ECTS: 2
Sati tjedno: 1

Nenasilje je još uvijek nova ideja u Europi, s pravom tvrdi Jean Marie Mueller, francuski filozof i promotor nenasilnog djelovanja. Što čini nenasilje novom paradigmom ponašanja? Odreknemo li se nasilja kao sredstva obrane, što trebamo znati, a još više umijeti da bismo nenasilno odgovorili na nasilje – ne samo na ono izravno, nego i na strukturalni i kulturno? Što utemeljuje i potiče na nenasilje u kršćanskoj misli/teologiji? Ovaj izborni kolegij bavi se navedenim pitanjima. Kako je riječ o umijeću, seminar će se osim upoznavanja s nenasiljem kako su ga u svojim tekstovima koncipirali „očevi i majke“ nenasilnog djelovanja (Gandhi, M. L. King, L. del Vasto, H. Goss Mayr i P. Patfoort) baviti i nenasiljem u primjenjenom smislu. Stoga će na način interaktivnog učenja biti uključene i vježbe, radionice koje služe propitivanju sebe i vlastitog usvojenog ponašanja kao i onoga što se vezano uz nasilje/nenasilje podrazumijeva poput nužnosti nasilja, ili se ne propituje poput koncepta pravednog rata. Interes se stavlja na osjetljivost za nenasilje i kritičnost prema nasilju te na subverzivnost nenasilnog koncepta.

Ishodi učenja
Senzibilizacija studenata/ica za strukturalno nasilje, usvajanje osnovnih pojmova u tumačenju koncepta nenasilja, buđenje sumnje u nužnost nasilja i promišljanje nenasilja radi motivacije studentica/a za aktivno djelovanje u izgradnji mira.

Kompletan silabus (PDF)


← Preddiplomski studij