Prva godina: zimski semestar

Program

Hebrejski (biblijski) jezik I

ECTS: 4
Sati tjedno:
3

Kolegij obuhvaća gramatičko gradivo hebrejskoga jezika: grafološke osnove (alfabet, pisanje, čitanje i numeričke vrijednosti slova); osnove sintakse i dijelova rečenice (imenice, prijedlozi i zamjenice); glagoli (sprezanja pravilnih i nepravilnih glagola; particip, infinitiv, kohortativ).

Ishodi učenja
Student usvaja znanje o osnovama gramatike i sintakse hebrejskog jezika te stječe sposobnost osnovnoga čitanja i pisanja.

Kompletan silabus (PDF)

Uvod u Novi zavjet I

ECTS: 5
Sati tjedno: 3

Kolegij se bavi općim uvodom u novozavjetnu teologiju, poviješću proučavanja Novoga zavjeta te uvodom u sinoptička evanđelja, Ivanove spise i Djela apostolska. Glavne cjeline: povijesni kontekst i judaizam 1. st., evanđelja kao književna vrsta, povijest tumačenja evanđelja i suvremeni pristupi, problematika povijesnog Isusa, Isus – osoba i učenje, pregled sadržaja evanđelja, Ivan i sinoptici, Djela apostolska.

Ishodi učenja
Student stječe sposobnost definiranja i opisivanja sadržaja i strukture sinoptičkih evanđelja, Ivanovih spisa i Djela apostolskih, te sposobnost razumijevanja njihove važnosti za teologiju i Crkvu u prošlosti i danas. Student otkriva te ispituje mogućnosti primjene ovog znanja na čitanju odabranih tekstova iz sinoptika, Djela apostolskih te Ivanovih spisa.

Kompletan silabus (PDF)

Patrologija

ECTS: 4
Sati tjedno: 3

U uvodnim napomenama, uz definiciju, objašnjavaju se pojmovi patrologija, patristika i ranokršćanska književnost. Daju se osnovni podaci o jezicima na kojima je nastala i sačuvana ranokršćanska književnost, o tehnologiji pisanja i prepisivanja rukopisa te o vremenskoj podjeli povijesnog razdoblja u kojem je ta književnost nastala. Prikazuje se i odnos te književnosti prema židovskoj i poganskoj kulturi te ostalim drevnim književnim tradicijama. Naznačena su i važnija (kritička i nekritička) izdanja ranokršćanskih književnih djela.

Ishodi učenja
Po uspješnom apsolviranju predmeta studenti će biti u mogućnosti orijentirati se u bogatstvu i raznolikosti ranokršćanske književnosti te prepoznavati pojedine autore s njihovim teološkim naukom. Upoznavanjem s kritičkim, odnosno nekritičkim izdanjima ranokršćanske književnosti steći će sposobnost razlučivanja izvornoga teksta od kasnijih slojeva tradicije, kao i kritički odmak prema tekstu općenito te sposobnost njegove analize. Također će biti u mogućnosti raspravljati o ranokršćanskim autorima i tekstovima u kontekstu njihova nekršćanskog okruženja i usporednih tradicija.

Kompletan silabus (PDF)

Povijesni kontekst Biblije

ECTS: 2
Sati tjedno: 1

Kolegij upoznaje studente s gradovima, velikim carstvima i glavnim povijesnim događajima koji su spomenuti u Svetom Pismu, a o kojima postoje drugi pisani i materijalni izvori. Sadržajno bi se obuhvatile sljedeće teme: neolitik na Levantu (Catal Huyuk i Jerihon); Sumerska i Akadska civilizacija (Uruk i Ur); Abrahamovo putovanje; Hetiti (Hatuša); Gradovi u brončano doba (Megido, Hazor, Ugarit, Ebla, Mari), Brončano doba na prostoru Egeje (Knos, Mikena, Troja); Feničani (Tir i Sidon); Narodi s mora; Dolazak Izraelaca, Doba sudaca, David i Salomon; Filistejci; Novoasirsko (Niniva i Lakiš) i Novobabilonsko carstvo (Babilon i Jeruzalem); Amon, Moab i Edom; Perzijsko carstvo i povratak iz sužanjstva; Izrael u doba helenizma i prevlasti Rima (Masada).

Ishodi učenja
Studenti stječu uvid u povijesne događaje koji su obilježili povijest Starog istoka od prapovijesnih razdoblja (neolitika) do završetka rimske okupacije na prostoru Palestine. Uz rad na izvorima studenti bi trebali naučiti kontekstualizirati povijesne događaje, uočavajući uzroke i posljedice i znati navesti temeljne karakteristike važnih gradova i država koji su obilježili pojedina povijesna razdoblja.

Kompletan silabus (PDF)

Engleski jezik I

ECTS: 2
Sati tjedno: 2

Uvježbavaju se tehnike i metode čitanja stručnoga teksta s razumijevanjem (previewing, skimming, scanning, prediction) pri čemu se studenti služe literaturom na engleskome jeziku te jednojezičnim i dvojezičnim rječnicima. Obrađuju se tekstovi koji rabe različite registre te razvija vještina govorenja kroz debatu i raspravu. Obrađuju se teme relevantne za razumijevanje stručnoga teksta: struktura i kohezija, opis procesa i fizički opis, narativnost, definicija.

Ishodi učenja
Po završetku ovoga predmeta studenti će vladati osnovnim tehnikama pristupa stručnome tekstu te koristiti jednojezične i dvojezične rječnike. Upoznat će se s različitim registrima stručnih tekstova i terminologijom koja je specifična za područje kršćanske teologije i povijesti Crkve. Razvit će vještinu govora i praćenja argumentacije kroz debatu i raspravu. Poboljšat će izgovor engleskoga jezika kroz govor i čitanje naglas te pravopis kroz diktate i pisane radove.

Kompletan silabus (PDF)

Latinski jezik I

ECTS: 3
Sati tjedno: 2

Kolegij obuhvaća osnove latinske gramatike. Obrađuju se i vježbaju tradicionalni izgovor, naglasak, sklonidba imenica, pridjeva te osobnih i posvojnih zamjenica, češći prijedlozi, a za glagole indikativ prezenta, imperfekta i futura I. aktivnog te imperativ.

Ishodi učenja
Studenti će se upoznati s osnovama povijesti razvoja latinskoga jezika te gramatičkom terminologijom koja je potrebna za samostalan rad uz pomoć jezičnih pomagala (rječnika i gramatika). Razvit će sposobnost čitanja latinskoga naglas uz razlikovanje klasičnog i tradicionalnog izgovora te upoznati osnove prozodije. Usvojit će vokabular potreban za razumijevanje jednostavnijih izvornih tekstova i primjenjivati ga u drugim kontekstima. Uočit će mogućnost primjene latinskoga u razumijevanju današnjih romanskih jezika te međunarodnoga znanstvenog nazivlja.

Kompletan silabus (PDF)

Metodologija znanstvenog rada

ECTS: 2
Sati tjedno: 1

Kolegij se temelji na praktičnome upoznavanju studenata s procesom pripreme i izrade pismenoga znanstvenog rada. Vježbe i praktičan rad osmišljene su kao demonstracija istraživanja u smislu ključne paradigme znanstvenoga pristupa i produkcije pismenih radova. Glavne tematske cjeline obuhvaćaju: čitanje i studiranje znanstvene literature, pripremne radnje (parafraziranje, sažimanje, rad s bilješkama...), proces pisanja (plan rada, pisanje ulomaka, citiranje i plagiranje, radna verzija, zaključak, bibliografija, revizija...), korištenje resursa (biblioteke, internet...), format i ogledni primjerak znanstvenoga rada, osnove korištenja računala u izradi stručnog i znanstvenog rada.

Ishodi učenja
Studente se u širemu smislu osposobljava za kritički pristup prema studijskoj literaturi i olakšava proces pripreme ispita. U užemu smislu studenti postaju opremljeni za samostalnu pripremu i izradu pismenih radova iz područja teologije, utemeljenih na znanstvenome istraživanju.

Kompletan silabus (PDF)

Etika

ECTS: 4
Sati tjedno: 2

Obrađuju se etički sustavi, započevši s klasičnim etičkim sustavima utilitarizma (Bentham, Mill) i deontologije (Kant, Ross). Tematici se osobito pristupa kroz prizmu razlikovanja etike norme i etike karaktera, te etičke ideje 20. stoljeća i današnjice (etika odgovornosti Maxa Webera i Hansa Jonasa, Fletcherova etika situacije, MacIntyreova etika vrline, Habermasova konsenzualna etika). Posebna pažnja posvećuje se postmodernoj problematici (osobito Levinas, metafizičko nasilje, Girard i Milbank). Kritički se prosuđuju i pokušaji meta-etičkog diskursa i mogućnost objektivno-znanstvenog diskursa o etici.

Ishodi učenja
Student stječe sposobnost identificiranja te definiranja mjesta etike kao filozofske discipline te sposobnost razlikovanja, klasificiranja i kritičke procjene etičkih sustava. Student razvija sposobnost traganja za načelima ispravnog postupanja, osjetljivost za argumente u etičkoj raspravi, kao i svijest o socijalnim aspektima etičkog učenja.

Kompletan silabus (PDF)

Tjelesna i zdravstvena kultura

ECTS: /
Sati tjedno: 1

Izborni kolegij I

ECTS: 2
Sati tjedno: 1

Izborni kolegij II

ECTS: 2
Sati tjedno: 1


Izborni kolegiji

Osnovne crte povijesti ateizma

ECTS: 2
Sati tjedno: 1

Elementi sadržaja unutarnje dinamike pojma (skepsa, negacija, eksplikacija); struktura i karakteristike ljudske svijesti; historijski začeci i razvitak ateističkog svjetopogleda; svijet grčko-rimske Antike; srednjevjekovna  strujanja u kršćanskom i islamskom okružju; doba renesanse u Europi; spinozizam; deizam; prosvjetiteljstvo i mehanicistički materijalizam; ateizirajuće tendencija unutar klasičnog njemačkog idealizma; hegelovska ljevica; naturalističko-antropologistički  materijalizam i njegova historijska kritika; darvinistički evolucionizam i neodarvinizam; psihoanaliza i frankfurtska škola.

Ishodi učenja
Omogućiti studentima razumijevanje ateističkog svjetopogleda kroz prikaz najbitnijih momenata njegovog povijesnog razvoja, te doprinijeti njihovoj pripremi za dijalog s temeljnim postavkama tog svjetopogleda i njegovom argumentacijom.

Kompletan silabus (PDF)

Isus u filmskoj umjetnosti

ECTS: 2
Sati tjedno: 1

U uvodnom dijelu kolegija studenti će se upoznati s naratološkom strukturom evanđelja i  kristološkim pitanjima o Isusu povijesti i Kristu vjere. Potom će analizirati odabrane ulomke žanrovski, stilski i autorski različitih filmova s motivima iz Isusova života (Buñuelov Mliječni put, Pasolinijevo Evanđelje po Mateju, Jewisonov Jesus Christ Superstar, Arcandova Isusa iz Montréala, Scorseseovo Posljednje Kristovo iskušenje, Monty Pytonov Brianov život,  Davisovu Mary Magdalene, itd.) nastojeći u transpoziciji motiva iz jednog u drugi medij vidjeti kako dolazi do premještanja narativnih i teoloških naglasaka.

Ishodi učenja
Studenti se osposobljavaju za razumijevanje problema intermedijalnosti te za kritičko promišljanje o funkcijama umjetničkog djela s biblijskim motivima.

Kompletan silabus (PDF)

Mitovi i religijski običaji starih naroda

ECTS: 2
Sati tjedno: 1

U prvom dijelu pruža se kratki uvod u drevne semitske jezike i filološku metodu. Zatim slijedi kronološki prikaz pisane kulturne povijesti staroga vijeka. Govori se o sumerskim mitovima i legendama te akadskim, hetitskim, egipatskim, ugaritskim i kanaanskim mitovima.

Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog predmeta student će moći zapamtiti najvažnije teme iz mitoloških tekstova Starog istoka, interpretirati mitološke tekstove, raspravljati o kontekstu nastanka mitoloških tekstova, navesti važnije izvore koji opisuju razvoj religija na prostoru Bliskog istoka u predmetnom razdoblju te identificirati događaje koji su rezultirali nastankom pojedinih mitoloških tekstova i legendi.

Kompletan silabus (PDF)

Nenasilje – moć hrabrih: uvod u razumijevanje umijeća nenasilja

ECTS: 2
Sati tjedno: 1

Nenasilje je još uvijek nova ideja u Europi, s pravom tvrdi Jean Marie Mueller, francuski filozof i promotor nenasilnog djelovanja. Što čini nenasilje novom paradigmom ponašanja? Odreknemo li se nasilja kao sredstva obrane, što trebamo znati, a još više umijeti da bismo nenasilno odgovorili na nasilje – ne samo na ono izravno, nego i na strukturalni i kulturno? Što utemeljuje i potiče na nenasilje u kršćanskoj misli/teologiji? Ovaj izborni kolegij bavi se navedenim pitanjima. Kako je riječ o umijeću, seminar će se osim upoznavanja s nenasiljem kako su ga u svojim tekstovima koncipirali „očevi i majke“ nenasilnog djelovanja (Gandhi, M. L. King, L. del Vasto, H. Goss Mayr i P. Patfoort) baviti i nenasiljem u primjenjenom smislu. Stoga će na način interaktivnog učenja biti uključene i vježbe, radionice koje služe propitivanju sebe i vlastitog usvojenog ponašanja kao i onoga što se vezano uz nasilje/nenasilje podrazumijeva poput nužnosti nasilja, ili se ne propituje poput koncepta pravednog rata. Interes se stavlja na osjetljivost za nenasilje i kritičnost prema nasilju te na subverzivnost nenasilnog koncepta.

Ishodi učenja
Senzibilizacija studenata/ica za strukturalno nasilje, usvajanje osnovnih pojmova u tumačenju koncepta nenasilja, buđenje sumnje u nužnost nasilja i promišljanje nenasilja radi motivacije studentica/a za aktivno djelovanje u izgradnji mira.

Kompletan silabus (PDF)


← Preddiplomski studij