Prva godina: zimski semestar

Program

Hebrejski (biblijski) jezik I

ECTS: 4
Sati tjedno:
3

Kolegij obuhvaća gramatičko gradivo hebrejskoga jezika: grafološke osnove (alfabet, pisanje, čitanje i numeričke vrijednosti slova); osnove sintakse i dijelova rečenice (imenice, prijedlozi i zamjenice); glagoli (sprezanja pravilnih i nepravilnih glagola; particip, infinitiv, kohortativ).

Ishodi učenja
Student usvaja znanje o osnovama gramatike i sintakse hebrejskog jezika te stječe sposobnost osnovnoga čitanja i pisanja.

Kompletan silabus (PDF)

Uvod u Novi zavjet I

ECTS: 5
Sati tjedno: 3

Kolegij se bavi općim uvodom u novozavjetnu teologiju, poviješću proučavanja Novoga zavjeta te uvodom u sinoptička evanđelja, Ivanove spise i Djela apostolska. Glavne cjeline: povijesni kontekst i judaizam 1. st., evanđelja kao književna vrsta, povijest tumačenja evanđelja i suvremeni pristupi, problematika povijesnog Isusa, Isus – osoba i učenje, pregled sadržaja evanđelja, Ivan i sinoptici, Djela apostolska.

Ishodi učenja
Student stječe sposobnost definiranja i opisivanja sadržaja i strukture sinoptičkih evanđelja, Ivanovih spisa i Djela apostolskih, te sposobnost razumijevanja njihove važnosti za teologiju i Crkvu u prošlosti i danas. Student otkriva te ispituje mogućnosti primjene ovog znanja na čitanju odabranih tekstova iz sinoptika, Djela apostolskih te Ivanovih spisa.

Kompletan silabus (PDF)

Patrologija

ECTS: 4
Sati tjedno: 3

U uvodnim napomenama, uz definiciju, objašnjavaju se pojmovi patrologija, patristika i ranokršćanska književnost. Daju se osnovni podaci o jezicima na kojima je nastala i sačuvana ranokršćanska književnost, o tehnologiji pisanja i prepisivanja rukopisa te o vremenskoj podjeli povijesnog razdoblja u kojem je ta književnost nastala. Prikazuje se i odnos te književnosti prema židovskoj i poganskoj kulturi te ostalim drevnim književnim tradicijama. Naznačena su i važnija (kritička i nekritička) izdanja ranokršćanskih književnih djela.

Ishodi učenja
Po uspješnom apsolviranju predmeta studenti će biti u mogućnosti orijentirati se u bogatstvu i raznolikosti ranokršćanske književnosti te prepoznavati pojedine autore s njihovim teološkim naukom. Upoznavanjem s kritičkim, odnosno nekritičkim izdanjima ranokršćanske književnosti steći će sposobnost razlučivanja izvornoga teksta od kasnijih slojeva tradicije, kao i kritički odmak prema tekstu općenito te sposobnost njegove analize. Također će biti u mogućnosti raspravljati o ranokršćanskim autorima i tekstovima u kontekstu njihova nekršćanskog okruženja i usporednih tradicija.

Kompletan silabus (PDF)

Povijesni kontekst Biblije

ECTS: 2
Sati tjedno: 1

Kolegij upoznaje studente s gradovima, velikim carstvima i glavnim povijesnim događajima koji su spomenuti u Svetom Pismu, a o kojima postoje drugi pisani i materijalni izvori. Sadržajno bi se obuhvatile sljedeće teme: neolitik na Levantu (Catal Huyuk i Jerihon); Sumerska i Akadska civilizacija (Uruk i Ur); Abrahamovo putovanje; Hetiti (Hatuša); Gradovi u brončano doba (Megido, Hazor, Ugarit, Ebla, Mari), Brončano doba na prostoru Egeje (Knos, Mikena, Troja); Feničani (Tir i Sidon); Narodi s mora; Dolazak Izraelaca, Doba sudaca, David i Salomon; Filistejci; Novoasirsko (Niniva i Lakiš) i Novobabilonsko carstvo (Babilon i Jeruzalem); Amon, Moab i Edom; Perzijsko carstvo i povratak iz sužanjstva; Izrael u doba helenizma i prevlasti Rima (Masada).

Ishodi učenja
Studenti stječu uvid u povijesne događaje koji su obilježili povijest Starog istoka od prapovijesnih razdoblja (neolitika) do završetka rimske okupacije na prostoru Palestine. Uz rad na izvorima studenti bi trebali naučiti kontekstualizirati povijesne događaje, uočavajući uzroke i posljedice i znati navesti temeljne karakteristike važnih gradova i država koji su obilježili pojedina povijesna razdoblja.

Kompletan silabus (PDF)

Engleski jezik I

ECTS: 2
Sati tjedno: 2

Uvježbavaju se tehnike i metode čitanja stručnoga teksta s razumijevanjem (previewing, skimming, scanning, prediction) pri čemu se studenti služe literaturom na engleskome jeziku te jednojezičnim i dvojezičnim rječnicima. Obrađuju se tekstovi koji rabe različite registre te razvija vještina govorenja kroz debatu i raspravu. Obrađuju se teme relevantne za razumijevanje stručnoga teksta: struktura i kohezija, opis procesa i fizički opis, narativnost, definicija.

Ishodi učenja
Po završetku ovoga predmeta studenti će vladati osnovnim tehnikama pristupa stručnome tekstu te koristiti jednojezične i dvojezične rječnike. Upoznat će se s različitim registrima stručnih tekstova i terminologijom koja je specifična za područje kršćanske teologije i povijesti Crkve. Razvit će vještinu govora i praćenja argumentacije kroz debatu i raspravu. Poboljšat će izgovor engleskoga jezika kroz govor i čitanje naglas te pravopis kroz diktate i pisane radove.

Kompletan silabus (PDF)

Latinski jezik I

ECTS: 3
Sati tjedno: 2

Kolegij obuhvaća osnove latinske gramatike. Obrađuju se i vježbaju tradicionalni izgovor, naglasak, sklonidba imenica, pridjeva te osobnih i posvojnih zamjenica, češći prijedlozi, a za glagole indikativ prezenta, imperfekta i futura I. aktivnog te imperativ.

Ishodi učenja
Studenti će se upoznati s osnovama povijesti razvoja latinskoga jezika te gramatičkom terminologijom koja je potrebna za samostalan rad uz pomoć jezičnih pomagala (rječnika i gramatika). Razvit će sposobnost čitanja latinskoga naglas uz razlikovanje klasičnog i tradicionalnog izgovora te upoznati osnove prozodije. Usvojit će vokabular potreban za razumijevanje jednostavnijih izvornih tekstova i primjenjivati ga u drugim kontekstima. Uočit će mogućnost primjene latinskoga u razumijevanju današnjih romanskih jezika te međunarodnoga znanstvenog nazivlja.

Kompletan silabus (PDF)

Metodologija znanstvenog rada

ECTS: 2
Sati tjedno: 1

Kolegij se temelji na praktičnome upoznavanju studenata s procesom pripreme i izrade pismenoga znanstvenog rada. Vježbe i praktičan rad osmišljene su kao demonstracija istraživanja u smislu ključne paradigme znanstvenoga pristupa i produkcije pismenih radova. Glavne tematske cjeline obuhvaćaju: čitanje i studiranje znanstvene literature, pripremne radnje (parafraziranje, sažimanje, rad s bilješkama...), proces pisanja (plan rada, pisanje ulomaka, citiranje i plagiranje, radna verzija, zaključak, bibliografija, revizija...), korištenje resursa (biblioteke, internet...), format i ogledni primjerak znanstvenoga rada, osnove korištenja računala u izradi stručnog i znanstvenog rada.

Ishodi učenja
Studente se u širemu smislu osposobljava za kritički pristup prema studijskoj literaturi i olakšava proces pripreme ispita. U užemu smislu studenti postaju opremljeni za samostalnu pripremu i izradu pismenih radova iz područja teologije, utemeljenih na znanstvenome istraživanju.

Kompletan silabus (PDF)

Etika

ECTS: 4
Sati tjedno: 2

Obrađuju se etički sustavi, započevši s klasičnim etičkim sustavima utilitarizma (Bentham, Mill) i deontologije (Kant, Ross). Tematici se osobito pristupa kroz prizmu razlikovanja etike norme i etike karaktera, te etičke ideje 20. stoljeća i današnjice (etika odgovornosti Maxa Webera i Hansa Jonasa, Fletcherova etika situacije, MacIntyreova etika vrline, Habermasova konsenzualna etika). Posebna pažnja posvećuje se postmodernoj problematici (osobito Levinas, metafizičko nasilje, Girard i Milbank). Kritički se prosuđuju i pokušaji meta-etičkog diskursa i mogućnost objektivno-znanstvenog diskursa o etici.

Ishodi učenja
Student stječe sposobnost identificiranja te definiranja mjesta etike kao filozofske discipline te sposobnost razlikovanja, klasificiranja i kritičke procjene etičkih sustava. Student razvija sposobnost traganja za načelima ispravnog postupanja, osjetljivost za argumente u etičkoj raspravi, kao i svijest o socijalnim aspektima etičkog učenja.

Kompletan silabus (PDF)

Tjelesna i zdravstvena kultura

ECTS: /
Sati tjedno: 1

Izborni kolegij I

ECTS: 2
Sati tjedno: 1

Izborni kolegij II

ECTS: 2
Sati tjedno: 1


Izborni kolegiji

Suvremeno čitanje Lutherovog Velikog katekizma

ECTS: 2
Sati tjedno: 1

Predmet izučava Lutherov Veliki katekizam kao djelo u kojemu je na jednostavan, popularan i sažet način predstavljena cijela Lutherova teologija. Studente se upoznaje s ulogom katekizma kao žanra koji na poseban način afirmira reformacija. Zatim se pristupa čitanju odabranih dijelova Velikog katekizma pri čemu se Lutherove teološke stavove kao i njegov pogled na moral, društvo i politiku kritički evaluira te propituje njihova aktualnost za čovjeka današnjice.

Ishodi učenja
Studenti se na primjeru Lutherovog tumačenja temeljnih kršćanskih tekstova upoznaju s Lutherovom teologijom.

Kompletan silabus (PDF)

Parabole

ECTS: 2
Sati tjedno: 1

Studenti će biti uvedeni u čitanje odabranih novozavjetnih parabola uzimajući u obzir teološku i hebrejsku, odnosno židovsku tradiciju čitanja te biblijsku i hermeneutičku egzegezu te književne metode. Nakana kolegija je omogućiti studentima uvid u mogućnosti različitih interpretacija i različitih razina interpretacija istoga biblijskoga teksta te im dati temelje uvesti u samostalno čitanje.

Ishodi učenja
Studenti bivaju uvedeni u teološku, biblijsku i hermeneutičku, pa i egzistencijalističku egzegezu odabranih biblijskih parabola.

Kompletan silabus (PDF)

Osobno je politično – upoznavanje s osnovama nenasilnog djelovanja

ECTS: 2
Sati tjedno: 1

Suočeni s mnogim oblicima nedosljednog i neistinoljubivog ponašanja u javnom/političkom prostoru, s hiperprodukcijom lažnih vijesti i konstruiranja postfaktične realnosti, zanima nas kakav je odnos u nenasilnoj paradigmi između osobnog integriteta i političkog/javnog djelovanja. Proučavat ćemo nenasilje kao novu paradigmu djelovanja u kojem su društveno/politično i osobno tako povezani da ne dovode u pitanje integritet niti vjernost istini kako pojedinca/osobe, tako i grupe/zajednice. Naprotiv, upravo dosljednost u poštovanju svake osobe i istine kao vrline koja je iznad pojedinačnih interesa otvara nove prostore kreativnog rješavanja nagomilanih društvenih sukoba. Pri tome nas zanima po čemu se nenasilje prepoznaje i koji su aksiomi nenasilnog djelovanja te kako je povezano njegovanje nenasilnog ponašanja u osobnim odnosima radi održive politike nenasilja u javnom djelovanju. Koja sredstva nam stoje na raspolaganju kako bismo u obrani svojih vrijednosti i interesa afirmirali sebe, a da ne ugrozimo poštovanje prema drugome? Što je kulturno i strukturalno nasilje? Koja ohrabrenja za nenasilje nalazimo u kršćanskoj tradiciji i koji primjeri nam svijetle kao poticaj da ih na putu nenasilja slijedimo.

Ishodi učenja
Senzibilizacija studenata/ica za prepoznavanje nasilja, posebno strukturalnog nasilju, motivacija za nenasilno djelovanje, usvajanje osnovnih pojmova i vještina za nenasilno djelovanje, buđenje sumnje u nužnost nasilja i promišljanje nenasilja radi poticanja na uključenje studentica/a u izgradnji mira.

Kompletan silabus (PDF)


← Preddiplomski studij