Prva godina: ljetni semestar

Program

Hebrejski (biblijski) jezik II

ECTS: 4
Sati tjedno: 3

Kolegij se usredotočava na čitanje i analizu hebrejskoga teksta te egzegezu izabranih biblijskih tekstova.

Ishodi učenja
Student razvija sposobnost čitanja, pisanja i gramatičke analize kraćih tekstova iz hebrejske Biblije.

Kompletan silabus (PDF)

Uvod u Novi zavjet II

ECTS: 5
Sati tjedno: 3

Kolegij se bavi uvodom u misao apostola Pavla, te pregledom i načelima tumačenja njegovih poslanica kao i pregledom i načelima tumačenja ostalih novozavjetnih poslanica i Otkrivenja. Obrađuju se sljedeće cjeline: svijet prve Crkve (Rimsko Carstvo u 1.st), poslanica kao književna vrsta, Pavlova kronologija, Pavlove poslanice – pregled, Pavlova teologija – pregled, opće poslanice – teologija, Hebrejima, Otkrivenje.

Ishodi učenja
Student stječe sposobnost definiranja i opisivanja sadržaja i strukture poslanica apostola Pavla, ostalih novozavjetnih poslanica i Otkrivenja, te sposobnost razumijevanja njihove važnosti za teologiju i Crkvu u prošlosti i danas. Student otkriva te ispituje mogućnosti primjene ovog znanja na čitanju odabranih tekstova apostola Pavla, ostalih novozavjetnih poslanica te Otkrivenja.

Kompletan silabus (PDF)

Povijest filozofije

ECTS: 6
Sati tjedno: 4

Studente se upoznaje s glavnim tijekovima povijesti filozofije: ključnim filozofima, djelima, osnovnim filozofskim disciplinama (ontologija i metafizika, epistemologija i filozofija znanosti, etika, estetika i filozofija kulture). Kolegij studente uvodi u problematiku povezanosti povijesti filozofije s općom poviješću i poviješću religije, znanošću i kulturom, te ga potiče na samostalno izučavanja pojedinih razdoblja filozofije te filozofskih tekstova.

Ishodi učenja
Razvija se sposobnost definiranja, opisivanja te klasificiranja različitih filozofskih teorija te sposobnost razumijevanja i tumačenja njihovoga mjesta u kontekstu teologije, kulture, znanosti i umjetnosti.

Kompletan silabus (PDF)

Engleski jezik II

ECTS: 2
Sati tjedno: 2

Uvježbavaju se tehnike i metode čitanja stručnoga teksta s razumijevanjem (previewing, skimming, scanning, prediction) pri čemu se studenti služe literaturom na engleskome jeziku te jednojezičnim i dvojezičnim rječnicima. Obrađuju se tekstovi koji rabe različite registre te razvija vještina govorenja kroz debatu i raspravu. Obrađuju se jezični sadržaji relevantni za razumijevanje stručnoga teksta: egzemplifikacija, klasifikacija, usporedba, uzrok i posljedice, generalizacija.

Ishodi učenja
Po završetku ovoga predmeta studenti će vladati naprednijim tehnikama analize stručnog teksta te biti sposobni usmeno i pismeno argumentirati o njemu. Suvereno će koristiti jednojezične i dvojezične rječnike te osobito gramatike uz upoznavanje sa stručnom lingvističkom terminologijom. Uvježbat će osnovne oblike akademske obrade teksta poput sažimanja i parafraziranja. Razvit će osnovne vještine formalne usmene debate. Poboljšat će izgovor engleskoga jezika kroz govor i čitanje naglas te pravopis kroz diktate i pisane radove.

Kompletan silabus (PDF)

Latinski jezik II

ECTS: 3
Sati tjedno: 2

Kolegij obuhvaća osnove latinske gramatike. Obrađuju se i uvježbavaju komparacija pridjeva i priloga te pokaznih i upitno-odnosnih zamjenica, a za glagole indikativ prezenta, imperfekta i futura pasivnog te indikativ perfekta, pluskvamperfekta i futura II. aktivnog i pasivnog.

Ishodi učenja
Studenti će usvojiti dodatni vokabular potreban za razumijevanje nešto dužih izvornih tekstova, koje će naučiti svrstavati prema žanrovima, svrhama i publici kojoj su bili namijenjeni. Upoznat će se s povijesnim kontekstom različitih proznih žanrova te s osnovama klasične i srednjovjekovne latinske poetike. Prepoznavat će svakodnevne latinske riječi u današnjemu međunarodnome znanstvenom nazivlju.

Kompletan silabus (PDF)

Psihologija religije

ECTS: 2
Sati tjedno: 1

Kolegij se bavi odnosom psihologije i religioznosti. Pruža se pregled glavnih psiholoških interpretacija religioznosti. Obrađuju se psihički fenomeni religioznosti i sagledava se religioznost u velikim psihologijskim sustavima S. Freuda, C. G. Junga, G. W. Allporta i V. E. Frankla. Nadalje, razmatra se odnos ljudskoga razvoja i religioznosti te povezanost religioznosti i duševnoga zdravlja. Na koncu se daje uvid u osnove psihologije dušobrižništva.

Ishodi učenja
Student stječe razumijevanje osnovnih pitanja psihologije religije te sposobnost prepoznavanja, opisivanja te kritičke procjene psihološke dimenzije religioznoga iskustva.

Kompletan silabus (PDF)

Ekumenska teologija

ECTS: 4
Sati tjedno: 2

Predmet je preglednoga karaktera. Studente se uvodi u osnovna pitanja i probleme ekumenske teologije: uzroci i posljedice crkvenih raskola, ekumenska nastojanja kroz povijest Crkve, ekumenski pokret krajem 19. i u 20. stoljeću, različiti koncepti jedinstva crkava, glavni teološki problemi, ekumenski doprinosi pojedinih crkava, ekumenski dokumenti. Kolegij se bavi i specifičnostima ekumenske problematike u Hrvatskoj.

Ishodi učenja
Razvija se sposobnost prepoznavanja, definiranja te izlaganja ekumenske tematike te sposobnost primjene ovih vještina u ekumenskome dijalogu te u izgradnji kršćanskoga jedinstva.

Kompletan silabus (PDF)

Tjelesna i zdravstvena kultura

ECTS: /
Sati tjedno: 1

Izborni kolegij I

ECTS: 2
Sati tjedno: 1

Izborni kolegij II

ECTS: 2
Sati tjedno: 1


Izborni kolegiji

Biblija i bioetika

ECTS: 2
Sati tjedno: 1

Ovaj je kolegij svojevrsni uvod u čitanje Biblije iz perspektive suvremenih tema kakve opisuje i kojima se bavi bioetika (abortus, eutanazija, ljudska besmrtnost, kiborgizacija i sl.). Nakon uvodnog predavanja o kontekstualnosti društvenog, misaonog i prirodnog te kako se te sfere isprepliću i utječu na promjene u čovjeku i u svijetu (1sat) prelazi se na red predavanja iz perspektive bioetike (7 sati). S tim znanjem studenti se vraćaju odabranim biblijskim tekstovima i razmatraju na koji način ponovno iščitavanje Biblije može biti korisno u bioetičkim dilemama suvremenosti (7 sati).

Ishodi učenja

Studenti su upoznati s osnovnim konceptom bioetike u širem smislu, te integrativne bioetike u užem smislu, kao i s osnovnom metodologijom i ciljevima integrativne bioetike. Studenti se na ispravan način koriste osnovnim pojmovima i konceptima koji su u središtu integrativne bioetike, sposobni su razlikovati 'europsku' od 'američke' bioetike, odnosno, širu globalno-ekološku bioetiku od uže biomedicinske bioetike, poznaju temeljne znanstvene činjenice vezane uz pojavu, nastanak, institucionalizaciju, i dosadašnji razvoj bioetike. Uz to razumiju koncept „svetosti (ljudskog) života,“ njegove suvremene teološke i društvene implikacije, te nužnost za njegovu redefiniciju u svjetlu sve veće globalne moralne krize.

Kompletan silabus (PDF)

Biblijska arheologija

ECTS: 2
Sati tjedno: 1

Kolegij upoznaje studente s pojmom biblijske arheolgije, razvojem te discipline i njenim rezultatima posljednjih pola stoljeća. Sadržajno će se obuhvatiti: pojam biblijske arheologije; metode iskopavanja i datiranja arheoloških nalaza; prikaz povijesti biblijske arheologije kao znanosti od početaka do suvremenih tehnoloških postupaka; rezultati arheoloških iskopavanja na prostoru Mezopotamije, Sirije, Palestine i duž priobalnog pojasa Mediteranskog mora.

Ishodi učenja

Nakon uspješno završenog predmeta student će moći definirati prostor i područje istraživanja kojim se bavi biblijska arheologija, zapamtiti najvažnije lokalitete sa prostora današnjeg Izraela i Palestine, objasniti uzročno-posljedične veze u predmetnom razdoblju, navesti važnije metode istraživanja kojima se služe arheolozi, navesti metode određivanja starosti.

Kompletan silabus (PDF)

Ne-Abrahamovska vjerovanja

ECTS: 2
Sati tjedno: 1

Predmet pruža pregled drevnih vjerovanja od svitanja čovjekove religijske svijesti, s posebnim naglaskom na vjerovanja područja Prednjeg istoka u kulturnom smislu (jugozapadna Azija i sjeveroistočna Afrika) te također pregled suvremenih vjerovanja s različitim inačicama kombinacija animističkih, totemističkih i sličnih elemenata, s posebnim naglaskom na vjerovanja područja Crne Afrike. Obuhvaćen je pogled na Vede, kastinski sustav i razvitak starog brahmanizma, budizam, hinduizam, džainizam, sikhizam, neohinduizam, konfucionizam, taoizam, šintoizam, mazdaizam, manihejstvo i mazdakizam. Svako pojedino vjerovanje obrađuje se u vlastitom povijesnom kontekstu, uz razjašnjavanje odgovarajućih filozofija kao gotovo neodvojive sastavnice nekih neabrahamovskih vjerovanja.

Ishodi učenja
Studenti stječu temeljna znanja o različitim vjerovanjima izvan abrahamovske tradicije judaizam-kršćanstvo-islam, o smislu tih vjerovanja i njihovom povijesnom razvitku, te posebice razumijevanje suštine tih vjerovanja.

Kompletan silabus (PDF)


← Preddiplomski studij