Druga godina: zimski semestar

Program

Uvod u Stari zavjet I

ECTS: 5
Sati tjedno: 3

Kolegij se usredotočuje na pitanje nastanka starozavjetnoga kanona, na literarne značajke Petoknjižja i povijesnih spisa, povijest njihova proučavanja, te pregled Petoknjižja i povijesnih spisa.

Ishodi učenja
Student stječe sposobnost definiranja i opisivanja sadržaja i strukture Petoknjižja i povijesnih spisa te razumijevanja njihove važnosti za judaizam te teologiju i Crkvu u prošlosti i danas. Otkriva mogućnost primjene ovog znanja pri čitanju i razumijevanju odabranih tekstova Petoknjižja i povijesnih spisa.

Kompletan silabus (PDF)

Novozavjetni grčki jezik I

ECTS: 4
Sati tjedno: 3

Bavljenje gradivom udžbenika Grčki jezik Novoga zavjeta do 13. lekcije: čitanje i pisanje grčkog; imenice A, O, i konzonantske deklinacije; glagol «biti»; zamjenice svih deklinacija; konjugacija prezent indikativ aktiva, medija, pasiva; prezent imperativ i infinitiv.

Ishodi učenja
Studenti razumiju gramatičku analizu imenica i glagola na temelju osnovice i nastavaka; studenti mogu prevoditi jednostavne rečenice s grčkog uz pomoć rječnika.

Kompletan silabus (PDF)

Uvod u dogmatiku

ECTS: 8
Sati tjedno: 4

Predmet je preglednoga karaktera. Predstavlja pojedine dogmatske nauke te ukazuje na njihovu međusobnu povezanost. U prvom dijelu studenta se uvodi u fundamentalno-teološka pitanja: pojam dogmatike, mjesto dogmatike kao dijela sustavne teologije i teologije uopće, pojam objave, odnos između dogmatike i Svetoga Pisma, dogmatike i Crkve (zajednice vjernika) te dogmatike i današnjice. Slijedi pregled dogmatskih nauka: nauk o Bogu (nauk o Božjoj biti i vlastitostima, Trojedini Bog...), nauk o stvaranju, nauk o čovjeku i grijehu, kristologija, pneumatologija, soteriologija, ekleziologija, eshatologija.

Ishodi učenja
Student stječe sposobnost identificiranja, definiranja, klasificiranja te kompetentnoga izlaganja osnovnih dogmatskih područja, kao i sposobnost primjene svog znanja u seminarima iz specijalne dogmatike na višim godinama studija.

Kompletan silabus (PDF)

Povijest kršćanske umjetnosti i arhitekture

ECTS: 3
Sati tjedno: 2

Uvodna predavanja odnose se na pojam umjetnosti, sakralnosti i osobitosti kršćanski shvaćenoga sakralnog. Slijedi opći pregled prethistorijskih sakralnih prostora i umjetnosti. Potom se navode velike civilizacije i njihov odnos prema sakralnom stvaralaštvu te se posebno govori o židovskim i slavenskim sakralnim prostorima. U nastavku se daje pregled ranokršćanskoga razdoblja i predromanike, starohrvatskoga razdoblja, romaničke, gotičke i renesansne umjetnosti, baroka, klasicizma i neostilova, te se pruža opći uvod u suvremena kretanja u sakralnoj umjetnosti. U zaključnom dijelu kolegij se bavi izabranim pitanjima vezanim za sakralne prostore i umjetnost crkava reformacijske baštine.

Ishodi učenja
Po završetku predmeta studenti će se služiti terminologijom s područja povijesti umjetnosti i moći je primjenjivati osobito na sakralnu umjetnost s osobitostima kršćanskog poimanja sakralnosti. Upoznati s različitim povijesnim razdobljima i stilovima sakralnoga stvaralaštva moći će prepoznati i analizirati osobito slavenske sakralne prostore na terenu, kontrastirajući ih prema onima u drugim podnebljima kršćanske Europe. Ekstrapoliranjem uvida stečenih o povijesnom razvoju prikaza sakralnoga moći će kritički pristupiti pitanju suvremenih kretanja u kršćanskoj umjetnosti.

Kompletan silabus (PDF)

Engleski jezik III

ECTS: 2
Sati tjedno: 2

Uvježbavaju se tehnike i metode pisanja stručnoga teksta pri čemu se studenti služe literaturom na engleskome jeziku te jednojezičnim i dvojezičnim rječnicima. Obrađuju se jezični sadržaji relevantni za pisanje stručnoga teksta: interpretacija podataka, diskusija, uvod i zaključak, akademski stil, vođenje bilježaka, pisanje koncepata, parafraziranje i pisanje sažetaka. Pišu se formalna i neformalna pisma te izvješća.

Ishodi učenja
Studenti će apsolviranjem ovoga predmeta ovladati osnovama akademske usmene i pismene komunikacije te steći orijentaciju u međunarodnome akademskom diskursu. Naučit će samostalno raditi na jednostavnijim oblicima argumentacijskoga pismenog izražavanja, kao što su formalna pisma i kratak esej, te uvježbati fraze i kolokacije koje se koriste osobito u uvodu i zaključku takvih pisanih formi. Razvit će naprednije vještine formalne usmene debate. Poboljšat će izgovor engleskoga jezika kroz govor i čitanje naglas te pravopis kroz diktate i pisane radove. Usvojit će vokabular vezan uz izražavanje stavova i mišljenja te prikazivanje rezultata istraživanja, kao i gramatičke strukture karakteristične za pisane forme, poput pasiva i složenih kondicionala.

Kompletan silabus (PDF)

Kultura govorenja, čitanja i pisanja

ECTS: 2
Sati tjedno: 1

Studente se upoznaje s osnovama hrvatskoga pravopisa. Kolegij obuhvaća rad na najčešćim pravopisnim pogrješkama u hrvatskome standardnom jeziku: pisanje refleksa staroga glasa jata -ije/je, pisanje č/ć, velikog i malog slova te glasovnih promjena na granicama morfema. Studente se upoznaje i s osnovama pravogovora (ortoepije). Pritom se posebna pozornost pridaje osnovnom instrumentariju naglasnoga sustava hrvatskoga standardnog jezika.

Ishodi učenja
Razvija se sposobnost pisanja i govorenja u skladu s gramatičkim i stilskim normama hrvatskoga standardnog jezika.

Kompletan silabus (PDF)

Antropologija obreda

ECTS: 2
Sati tjedno: 1

U okviru ovoga kolegija obrađuju se osnovni pojmovi (mit, mitologija, sakralno, sekularno, profano, kult, obred, liturgija) i upoznaju se znanstveni pristupi religijskim pojavama. Prikazuje se univerzalni predznanstveni svjetonazor (spoznaja kroz opreke). Kolegij se nadalje bavi pitanjima spoznaje katastrofičnosti pojedinih situacija i obrane od propasti. Posebna pozornost posvećuje se temi žrtve.

Ishodi učenja
Studenti stječu razumijevanje općeljudske (antropološke) crte kulturalnoga odgovora čovjeka na pitanja koja postavljaju pred njega okolina (svijet) i društvo, egzistencija, početak i kraj. Ove spoznaje pomoći će studentu teologije bolje razumjeti teološki nauk, te kritički vrednovati nekršćanske elemente u ljudskome ponašanju.

Kompletan silabus (PDF)

Tjelesna i zdravstvena kultura

ECTS: /
Sati tjedno: 1

Izborni kolegij I

ECTS: 2
Sati tjedno: 1

Izborni kolegij II

ECTS: 2
Sati tjedno: 1


Izborni kolegiji

Suvremeno čitanje Lutherovog Velikog katekizma

ECTS: 2
Sati tjedno: 1

Predmet izučava Lutherov Veliki katekizam kao djelo u kojemu je na jednostavan, popularan i sažet način predstavljena cijela Lutherova teologija. Studente se upoznaje s ulogom katekizma kao žanra koji na poseban način afirmira reformacija. Zatim se pristupa čitanju odabranih dijelova Velikog katekizma pri čemu se Lutherove teološke stavove kao i njegov pogled na moral, društvo i politiku kritički evaluira te propituje njihova aktualnost za čovjeka današnjice.

Ishodi učenja
Studenti se na primjeru Lutherovog tumačenja temeljnih kršćanskih tekstova upoznaju s Lutherovom teologijom.

Kompletan silabus (PDF)

Parabole

ECTS: 2
Sati tjedno: 1

Studenti će biti uvedeni u čitanje odabranih novozavjetnih parabola uzimajući u obzir teološku i hebrejsku, odnosno židovsku tradiciju čitanja te biblijsku i hermeneutičku egzegezu te književne metode. Nakana kolegija je omogućiti studentima uvid u mogućnosti različitih interpretacija i različitih razina interpretacija istoga biblijskoga teksta te im dati temelje uvesti u samostalno čitanje.

Ishodi učenja
Studenti bivaju uvedeni u teološku, biblijsku i hermeneutičku, pa i egzistencijalističku egzegezu odabranih biblijskih parabola.

Kompletan silabus (PDF)

Osobno je politično – upoznavanje s osnovama nenasilnog djelovanja

ECTS: 2
Sati tjedno: 1

Suočeni s mnogim oblicima nedosljednog i neistinoljubivog ponašanja u javnom/političkom prostoru, s hiperprodukcijom lažnih vijesti i konstruiranja postfaktične realnosti, zanima nas kakav je odnos u nenasilnoj paradigmi između osobnog integriteta i političkog/javnog djelovanja. Proučavat ćemo nenasilje kao novu paradigmu djelovanja u kojem su društveno/politično i osobno tako povezani da ne dovode u pitanje integritet niti vjernost istini kako pojedinca/osobe, tako i grupe/zajednice. Naprotiv, upravo dosljednost u poštovanju svake osobe i istine kao vrline koja je iznad pojedinačnih interesa otvara nove prostore kreativnog rješavanja nagomilanih društvenih sukoba. Pri tome nas zanima po čemu se nenasilje prepoznaje i koji su aksiomi nenasilnog djelovanja te kako je povezano njegovanje nenasilnog ponašanja u osobnim odnosima radi održive politike nenasilja u javnom djelovanju. Koja sredstva nam stoje na raspolaganju kako bismo u obrani svojih vrijednosti i interesa afirmirali sebe, a da ne ugrozimo poštovanje prema drugome? Što je kulturno i strukturalno nasilje? Koja ohrabrenja za nenasilje nalazimo u kršćanskoj tradiciji i koji primjeri nam svijetle kao poticaj da ih na putu nenasilja slijedimo.

Ishodi učenja
Senzibilizacija studenata/ica za prepoznavanje nasilja, posebno strukturalnog nasilju, motivacija za nenasilno djelovanje, usvajanje osnovnih pojmova i vještina za nenasilno djelovanje, buđenje sumnje u nužnost nasilja i promišljanje nenasilja radi poticanja na uključenje studentica/a u izgradnji mira.

Kompletan silabus (PDF)


← Preddiplomski studij