Program
ECTS: 5
Sati tjedno: 3
Kolegij se usredotočuje na pitanje nastanka starozavjetnoga kanona, na literarne značajke Petoknjižja i povijesnih spisa, povijest njihova proučavanja, te pregled Petoknjižja i povijesnih spisa.
Ishodi učenja
Student stječe sposobnost definiranja i opisivanja sadržaja i strukture Petoknjižja i povijesnih spisa te razumijevanja njihove važnosti za judaizam te teologiju i Crkvu u prošlosti i danas. Otkriva mogućnost primjene ovog znanja pri čitanju i razumijevanju odabranih tekstova Petoknjižja i povijesnih spisa.
ECTS: 4
Sati tjedno: 2
Bavljenje gradivom udžbenika Grčki jezik Novoga zavjeta do 13. lekcije: čitanje i pisanje grčkog; imenice A, O, i konzonantske deklinacije; glagol «biti»; zamjenice svih deklinacija; konjugacija prezent indikativ aktiva, medija, pasiva; prezent imperativ i infinitiv.
Ishodi učenja
Studenti razumiju gramatičku analizu imenica i glagola na temelju osnovice i nastavaka; studenti mogu prevoditi jednostavne rečenice s grčkog uz pomoć rječnika.
ECTS: 8
Sati tjedno: 4
Predmet je preglednoga karaktera. Predstavlja pojedine dogmatske nauke te ukazuje na njihovu međusobnu povezanost. U prvom dijelu studenta se uvodi u fundamentalno-teološka pitanja: pojam dogmatike, mjesto dogmatike kao dijela sustavne teologije i teologije uopće, pojam objave, odnos između dogmatike i Svetoga Pisma, dogmatike i Crkve (zajednice vjernika) te dogmatike i današnjice. Slijedi pregled dogmatskih nauka: nauk o Bogu (nauk o Božjoj biti i vlastitostima, Trojedini Bog...), nauk o stvaranju, nauk o čovjeku i grijehu, kristologija, pneumatologija, soteriologija, ekleziologija, eshatologija.
Ishodi učenja
Student stječe sposobnost identificiranja, definiranja, klasificiranja te kompetentnoga izlaganja osnovnih dogmatskih područja, kao i sposobnost primjene svog znanja u seminarima iz specijalne dogmatike na višim godinama studija.
ECTS: 3
Sati tjedno: 2
Uvodna predavanja odnose se na pojam umjetnosti, sakralnosti i osobitosti kršćanski shvaćenoga sakralnog. Slijedi opći pregled prethistorijskih sakralnih prostora i umjetnosti. Potom se navode velike civilizacije i njihov odnos prema sakralnom stvaralaštvu te se posebno govori o židovskim i slavenskim sakralnim prostorima. U nastavku se daje pregled ranokršćanskoga razdoblja i predromanike, starohrvatskoga razdoblja, romaničke, gotičke i renesansne umjetnosti, baroka, klasicizma i neostilova, te se pruža opći uvod u suvremena kretanja u sakralnoj umjetnosti. U zaključnom dijelu kolegij se bavi izabranim pitanjima vezanim za sakralne prostore i umjetnost crkava reformacijske baštine.
Ishodi učenja
Po završetku predmeta studenti će se služiti terminologijom s područja povijesti umjetnosti i moći je primjenjivati osobito na sakralnu umjetnost s osobitostima kršćanskog poimanja sakralnosti. Upoznati s različitim povijesnim razdobljima i stilovima sakralnoga stvaralaštva moći će prepoznati i analizirati osobito slavenske sakralne prostore na terenu, kontrastirajući ih prema onima u drugim podnebljima kršćanske Europe. Ekstrapoliranjem uvida stečenih o povijesnom razvoju prikaza sakralnoga moći će kritički pristupiti pitanju suvremenih kretanja u kršćanskoj umjetnosti.
ECTS: 2
Sati tjedno: 2
Uvježbavaju se tehnike i metode pisanja stručnoga teksta pri čemu se studenti služe literaturom na engleskome jeziku te jednojezičnim i dvojezičnim rječnicima. Obrađuju se jezični sadržaji relevantni za pisanje stručnoga teksta: interpretacija podataka, diskusija, uvod i zaključak, akademski stil, vođenje bilježaka, pisanje koncepata, parafraziranje i pisanje sažetaka. Pišu se formalna i neformalna pisma te izvješća.
Ishodi učenja
Studenti će apsolviranjem ovoga predmeta ovladati osnovama akademske usmene i pismene komunikacije te steći orijentaciju u međunarodnome akademskom diskursu. Naučit će samostalno raditi na jednostavnijim oblicima argumentacijskoga pismenog izražavanja, kao što su formalna pisma i kratak esej, te uvježbati fraze i kolokacije koje se koriste osobito u uvodu i zaključku takvih pisanih formi. Razvit će naprednije vještine formalne usmene debate. Poboljšat će izgovor engleskoga jezika kroz govor i čitanje naglas te pravopis kroz diktate i pisane radove. Usvojit će vokabular vezan uz izražavanje stavova i mišljenja te prikazivanje rezultata istraživanja, kao i gramatičke strukture karakteristične za pisane forme, poput pasiva i složenih kondicionala.
ECTS: 2
Sati tjedno: 1
Studente se upoznaje s osnovama hrvatskoga pravopisa. Kolegij obuhvaća rad na najčešćim pravopisnim pogrješkama u hrvatskome standardnom jeziku: pisanje refleksa staroga glasa jata -ije/je, pisanje č/ć, velikog i malog slova te glasovnih promjena na granicama morfema. Studente se upoznaje i s osnovama pravogovora (ortoepije). Pritom se posebna pozornost pridaje osnovnom instrumentariju naglasnoga sustava hrvatskoga standardnog jezika.
Ishodi učenja
Razvija se sposobnost pisanja i govorenja u skladu s gramatičkim i stilskim normama hrvatskoga standardnog jezika.
ECTS: 2
Sati tjedno: 1
U okviru ovoga kolegija obrađuju se osnovni pojmovi (mit, mitologija, sakralno, sekularno, profano, kult, obred, liturgija) i upoznaju se znanstveni pristupi religijskim pojavama. Prikazuje se univerzalni predznanstveni svjetonazor (spoznaja kroz opreke). Kolegij se nadalje bavi pitanjima spoznaje katastrofičnosti pojedinih situacija i obrane od propasti. Posebna pozornost posvećuje se temi žrtve.
Ishodi učenja
Studenti stječu razumijevanje općeljudske (antropološke) crte kulturalnoga odgovora čovjeka na pitanja koja postavljaju pred njega okolina (svijet) i društvo, egzistencija, početak i kraj. Ove spoznaje pomoći će studentu teologije bolje razumjeti teološki nauk, te kritički vrednovati nekršćanske elemente u ljudskome ponašanju.
ECTS: /
Sati tjedno: 1
ECTS: 2
Sati tjedno: 1
ECTS: 2
Sati tjedno: 1
Izborni kolegiji
ECTS: 2
Sati tjedno: 1
Elementi sadržaja unutarnje dinamike pojma (skepsa, negacija, eksplikacija); struktura i karakteristike ljudske svijesti; historijski začeci i razvitak ateističkog svjetopogleda; svijet grčko-rimske Antike; srednjevjekovna strujanja u kršćanskom i islamskom okružju; doba renesanse u Europi; spinozizam; deizam; prosvjetiteljstvo i mehanicistički materijalizam; ateizirajuće tendencija unutar klasičnog njemačkog idealizma; hegelovska ljevica; naturalističko-antropologistički materijalizam i njegova historijska kritika; darvinistički evolucionizam i neodarvinizam; psihoanaliza i frankfurtska škola.
Ishodi učenja
Omogućiti studentima razumijevanje ateističkog svjetopogleda kroz prikaz najbitnijih momenata njegovog povijesnog razvoja, te doprinijeti njihovoj pripremi za dijalog s temeljnim postavkama tog svjetopogleda i njegovom argumentacijom.
ECTS: 2
Sati tjedno: 1
U uvodnom dijelu kolegija studenti će se upoznati s naratološkom strukturom evanđelja i kristološkim pitanjima o Isusu povijesti i Kristu vjere. Potom će analizirati odabrane ulomke žanrovski, stilski i autorski različitih filmova s motivima iz Isusova života (Buñuelov Mliječni put, Pasolinijevo Evanđelje po Mateju, Jewisonov Jesus Christ Superstar, Arcandova Isusa iz Montréala, Scorseseovo Posljednje Kristovo iskušenje, Monty Pytonov Brianov život, Davisovu Mary Magdalene, itd.) nastojeći u transpoziciji motiva iz jednog u drugi medij vidjeti kako dolazi do premještanja narativnih i teoloških naglasaka.
Ishodi učenja
Studenti se osposobljavaju za razumijevanje problema intermedijalnosti te za kritičko promišljanje o funkcijama umjetničkog djela s biblijskim motivima.
ECTS: 2
Sati tjedno: 1
U prvom dijelu pruža se kratki uvod u drevne semitske jezike i filološku metodu. Zatim slijedi kronološki prikaz pisane kulturne povijesti staroga vijeka. Govori se o sumerskim mitovima i legendama te akadskim, hetitskim, egipatskim, ugaritskim i kanaanskim mitovima.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog predmeta student će moći zapamtiti najvažnije teme iz mitoloških tekstova Starog istoka, interpretirati mitološke tekstove, raspravljati o kontekstu nastanka mitoloških tekstova, navesti važnije izvore koji opisuju razvoj religija na prostoru Bliskog istoka u predmetnom razdoblju te identificirati događaje koji su rezultirali nastankom pojedinih mitoloških tekstova i legendi.
ECTS: 2
Sati tjedno: 1
Nenasilje je još uvijek nova ideja u Europi, s pravom tvrdi Jean Marie Mueller, francuski filozof i promotor nenasilnog djelovanja. Što čini nenasilje novom paradigmom ponašanja? Odreknemo li se nasilja kao sredstva obrane, što trebamo znati, a još više umijeti da bismo nenasilno odgovorili na nasilje – ne samo na ono izravno, nego i na strukturalni i kulturno? Što utemeljuje i potiče na nenasilje u kršćanskoj misli/teologiji? Ovaj izborni kolegij bavi se navedenim pitanjima. Kako je riječ o umijeću, seminar će se osim upoznavanja s nenasiljem kako su ga u svojim tekstovima koncipirali „očevi i majke“ nenasilnog djelovanja (Gandhi, M. L. King, L. del Vasto, H. Goss Mayr i P. Patfoort) baviti i nenasiljem u primjenjenom smislu. Stoga će na način interaktivnog učenja biti uključene i vježbe, radionice koje služe propitivanju sebe i vlastitog usvojenog ponašanja kao i onoga što se vezano uz nasilje/nenasilje podrazumijeva poput nužnosti nasilja, ili se ne propituje poput koncepta pravednog rata. Interes se stavlja na osjetljivost za nenasilje i kritičnost prema nasilju te na subverzivnost nenasilnog koncepta.
Ishodi učenja
Senzibilizacija studenata/ica za strukturalno nasilje, usvajanje osnovnih pojmova u tumačenju koncepta nenasilja, buđenje sumnje u nužnost nasilja i promišljanje nenasilja radi motivacije studentica/a za aktivno djelovanje u izgradnji mira.
← Preddiplomski studij
