Nastavnici

Preddiplomski studij

• Opća povijest Crkve I
• Opća povijest Crkve II
• Povijest crkve u Hrvata
• Povijest protestantizma
• Latinski jezik I
• Latinski jezik II
• Engleski jezik I
• Engleski jezik II
• Engleski jezik III
• Engleski jezik IV
• Asketski pokreti kroz povijest
• Žene u kršćanstvu

Diplomski studij

• Vlačićeve Centurije i počeci kritičke historiografije

Studirala je francuski i ruski jezik s književnostima na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je zaposlena i gdje je doktorirala temom “Ricœurovo tumačenje biblijskoga teksta”. Na Sveučilišnom centru za protestantsku teologiju predaje hermeneutiku i kolegije o vezama Biblije i kulture te evanđelja i hebrejske tradicije.  Piše znanstvene, stručne, publicističke i književne tekstove, među kojima je glavnina znanstvenih posvećena hermeneutici teksta, posebice biblijskoga.

Među objavljenim knjigama: Anđeli (1998, 2003); Biti katolik još (2006); Franjina Pjesma stvorenja (2012); Svijet teksta (2012); Zrno gorušičino. Interpretacija odabranih biblijskih perikopa (2013); Biti kršćanin s papom Franjom (2016); Ljestve Jakovljeve. Biblijski motivi u književnosti (2019); Kritika, imaginacija, vjera (2021); Scriptura sacra sui ipsius interpres: Uvod u biblijsku hermeneutiku (2022). U pripremi za tisak: Ješuine prispodobe.

Preddiplomski studij:

• Hermeneutika
• Isus židov
• Biblija i književnost
• Isus u filmskoj umjetnosti
• Parabole
• Životinje u Bibliji

Diplomski studij:

• Protestantski prijevodi Biblije na hrvatski jezik

Preddiplomski studij:

• Uvod u Stari zavjet I
• Uvod u Stari zavjet II
• Egzegeza Staroga zavjeta – izbor iz Petoknjižja
• Egzegeza Staroga zavjeta – izbor iz mudrosnih spisa

Diplomski studij:

• Egzegeza Staroga zavjeta – izbor iz povijesnih spisa

Preddiplomski studij:

• Hebrejski (biblijski) jezik I
• Hebrejski (biblijski) jezik II

Diplomski studij:

• Biblijska teologija Staroga zavjeta
• Egzegeza Staroga zavjeta – izbor iz proročkih spisa

Profesor Mladen Turk predaje na Elmhurst University (Elmhurst, Illinois, SAD) od 2004 a na Sveučilišnom centru za protestantsku teologiju Matija Vlačić Ilirik od 2006. Područje specijalizacije su mu religija i znanost s posebnim fokusom na znanstvene teorije religije i metodologiju proučavanja religije, ali on podučava široko u područjima povijesti kršćanstva u 19. i 20. stoljeću te religijske tradicije južne Azije.

Prof. Turk studirao je filozofiju, etnologiju, indologiju i teologiju u Zagrebu, magistrirao filozofiju na Sveučilištu u Bergenu, Norveška, magistrirao teologiju na Luteranskoj školi teologije u Chicagu i doktorirao filozofiju na Luteranskoj školi teologije u Chicagu.

Prof. Turk je između ostaloga objavio udžbenik Logika: vježbe, zadaci, rješenja (Školska Knjiga, 1993 i 1995), teorijsku knjigu Biti religiozan: Kognitivne i evolucijske teorije u povijesnoj perspektivi (Pickwick Publications, 2013), te uredio tomove pod naslovom Interaktivni svijet, interaktivni Bog: Osnovna stvarnost kreativne interakcije (Cascade Books, 2017) i Postajanje ljudi u doba znanosti, tehnologije i vjere (Fortress Academic – Rowman & Littlefield, 2022).

Prof. Turk je stalni član izdavačkog odbora časopisa Zygon: Journal of Religion and Science te je urednik recenzija knjiga u tom istom časopisu.

Prof. Turk redovito vodi studente u inozemstvo na jednomjesečne tečajeve za proučavanje religija Indije.

Alojz Jembrih (r. 11. lipnja 1947., Varaždin) završio je studij slavenske filologije na Sveučilištu u Beču, Institutu za slavensku filologiju, doktoriravši s temom o hrvatskom piscu Antunu Vramcu na njemačkom jeziku s naslovom: Antun Vramec in seiner Zeit. Beitrag zur älteren serbokroatischen Literaturgeschichte  und historischen Dialektologie (1977.): mentor prof. dr. Josip Hamm, članovi povjerenstva: prof. dr. František Vaclav Mareš, prof. dr. Günther Wyrtzenz. Doktorat mu je nostrificiran na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 16. veljače 1978., br. 01-742-1-1977. (povjerenstvo: prof. dr. Josip Vončina, prof. dr. Rafo Bogišić).

Od 1. travnja 1978. do 31. ožujka 1980. radio je u svojstvu znanstvenoga asistenta u Institutu za staroslavenski jezik „Svetozar Ritig“ na projektu: Rječnik crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije, a od 1. travnja 1980. do 30. svibnja 1983. radio je u Zavodu za jezik (danas Institut za  hrvatski jezik i jezikoslovlje) u Zagrebu na projektu: Rječnik hrvatskokajkavskoga književnog jezika. U tom je razdoblju obradio Govor Gregurovca Veterničkoga fonetsko-fonološka i morfološka obilježja (s M. Lončarićem). Od 1. lipnja do sredine listopada 1996. bio je zaposlen na Filozofskoj fakulteti Univerze v Ljubljani na Oddelku za slovanske jezike in književnosti, u okviru južnoslavenskih jezika i književnosti te je na četverogodišnjem studiju predavao jezikoslovne predmete iz hrvatskoga jezika. Na istom je Fakultetu biran u nastavno zvanje docenta (1983.) i izvanrednog profesora. „za zgodovino hrvaškega jezika in hrvaško dialektologijo“[za povijest hrvatskoga jezika i dijalektologiju] (1997.).

Više

Rođen sam 20. rujna 1953. u Živinicama (BiH). Klasičnu gimnaziju, studij filozofije i teologije završio sam u Zagrebu. Poslijediplomske studije sam završio u inozemstvu. Prvi magisterij i diplomu postigao sam 1988. na Pontifica Universitas Lateranensis – Istitutum Patristicum «Augustinianum», iz patrologije i patrističkih znanosti. Drugi poslijediplomski studij iz filozofije na Pontifica Universitas Gregoriana u Rimu magistrirao sam 1991. godine. Na sveučilištu Gragoriana u Rimu doktorirao sam 1994. s temom doktorskog rada: Metafisica della luce in “Nova de universis philosophia” di Franciscus Patricius». Nakon studija u inozemstvu habilitirao sam na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu (FFDI), habilitacijskim radom: Od duše do Boga – Elementi Augustinove filozofije. Od 1989. predajem na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove, sada Fakultetu filozofije i religijskih znanosti – Sveučilišta u Zagrebu, prvo kao asistent i viši asistent (od 1994). Za docenta sam izabran 17. travnja 1994, za izvanrednoga profesora 12. prosinca 2000. Za redovitoga profesora na Sveučilištu u Zagrebu izabran sam 10. srpnja 2007. a u trajno zvanje redovitog profesora 12. srpnja 2012. godine. Usporedno imam i sve izbore u znanstveno nastavna zvanja prema pravilima koja vrijede za crkvena visoka učilišta u svijetu. Nekoliko  godina vršio sam dužnost prodekana. Izbor za dekana FFDI-a  potvrdila je vatikanska «Kongregacija za katolički odgoj»  14. svibnja 2001. Dekansku sam dužnost obavljao u tri trogodišnja mandata od 2001. do 2010. godine. 

Na studiju filozofije FFDI-a (FFRZ-a) predajem filozofske discipline Metafiziku, Filozofiju prirode, Povijest renesansne filozofije. Na studiju religijskih znanosti FFDI-a (FFRZ-a) predajem predmet Povijest ranokršćanske književnosti, Ranokršćansku arheologiju, Povijest Crkve. Povremeno držim seminare i izborne kolegije tematski povezane s navedenim predmetima. Predavao sam predmete Metafiziku i Kozmologiju na KBF-u Sveučilišta u Zagrebu, a 2006. godine pozvani je predavač za predmet Kozmologija na KBF-u u Đakovu, Sveučilišta u Osijeku. Kao gost profesor povremeno predaje na teološkom učilištu «Redemptoris Mater» u Puli i u Skadru (Albanija). Dosada sam bio mentor više od 50 diplomskih, desetak magistarskih i četiri doktorska rada.

Uz predavanje filozofskih i religijskih disciplina, objavio sam knjigu: Rječnik filozofskih pojmova (2000.), uredio više zbornike, te više priručnika za studente (scripta). Objavio sam više od 50 znanstvenih i stručnih članaka na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku u domaćim i stranim časopisima, enciklopedijskim i leksikonskim izdanjima.  Član sam Znanstveno-nastavnog vijeća Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, član sam Matičnog odbora nacionalnog vijeća za znanost za područje humanističkih znanosti – polje filozofija i teologija. Član sam Matice Hrvatske i uredničkoga vijeća više znanstvenih časopisa i strukovnih udruga u zemlji i inozemstvu.

Dr. sc. Jadranka s. Rebeka Anić, Školska sestra franjevka, znanstvena savjetnica u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Split.

Diplomirala jei magistrirala u na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, doktorirala na Katoličko-teološkom fakultetu Sveučilišta u Beču. Kao vanjska suradnica predavala je na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru, u Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije (CIPS) Univerziteta u Sarajevu, na Katoličkom teološkom fakultetu u Splitu te na Teološkom fakultetu Matija Vlačić Ilirik u Zagrebu.

Bila je članica upravnog odbora Europskog društva žena u teološkom istraživanju (ESWTR) te predsjednica i dopredsjednica Hrvatske sekcije ESWTR-a. Herbert Haaag Stiftung für Freiheit in der Kirche iz Švicarske dodijelio joj je 2017. nagradu za istraživanja rodnih teorija i anti-rodnog pokreta.

Glavna područja njezinog istraživanja su teološka antropologija pod rodnim vidom, anti-rodni pokret, nasilje nad ženama, uloga religije u životu beskućnika i starijih osoba.

Suzana Peran, docentica je na Odjelu za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta. Područja njezina znanstvenog istraživanja su obitelj i mediji, vjerodostostojnost medija, prikaz žena u medijima, vjerske teme u medijima, odnos Crkve i medija, medijska pismenost.

Predavačica je medijske skupine predmeta na različitim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Urednica je i autorica više knjiga te autorica brojnih znanstvenih radova. Dugogodišnja je novinarka i urednica.  Predsjednica je Hrvatskoga društva katličkih novinara.