Arhiva objava

Alojz Jembrih: Stipan Konzul i “Biblijski zavod” u Urachu

kn180.00

Jezik izvornika: Hrvatski
Broj stranica: 389
Godina izdanja: 2007.
ISBN: 978-953-7307-11-0
Uvez: Meki
Biblioteka: Folia Protestantica Croatica

Rasprave i građa o hrvatskoj knjižnoj produkciji u Urachu (1561. – 1565.) i Regensburgu (1568.). Prilog povijesti hrvatskoga jezika i književnosti protestantizma.

Opis

Knjiga prof. dr. sc. Alojza Jembriha o Stipanu Konzulu i njegovu djelovanju u „Biblijskom zavodu“ u Urachu prvi je svezak biblioteke Folia Protestantica Croatia koju je, uz već ranije utemeljenu biblioteku Flaciana, pokrenuo Teološki fakultet „Matija Vlačić Ilirik“. Sunakladnici pri izdanju A. Jembrihove knjige o Stipanu Konzulu su Hrvatski studiji sveučilišta u Zagrebu. Knjigu su recenzirali prof. dr. sc. Marko Samardžija i dr. sc. Mijo Korade, lekturu potpisuje Ruben Knežević, dipl. theol., prijelom i grafičku pripremu ArTresor naklada, a grafičko oblikovanje omota Mario Aničić i Jele Dominis. Tisak i uvez obavio je Grafički zavod Hrvatske u Zagrebu. Knjiga je izdana uz potporu Grada Buzeta, Čakavskoga sabora Buzet te Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Na temelju izvorne građe, od koje je značajan dio u knjizi objavljen u presliku ili prijepisu, knjiga A. Jembriha nastoji detaljnije predočiti djelatnost hrvatskih protestantskih prevoditelja u Urachu, među kojima je Stipan Konzul bio jedna od najznačajnijih ličnosti. U prvom dijelu knjige opisana je zauzetost P. P. Vergerija ml. i Primoža Trubara oko slovenskoga i hrvatskoga prijevoda Biblije, te se analiziraju u stručnoj javnosti inače slabo poznati Konzulovi prvi probni otisci dijelova Novoga testamenta. Drugi dio knjige razmatra osnutak protestantske tiskare u Urachu, često nazivane i „Biblijskim zavodom“, te nastanak kao i kontroverze oko nekih djela nastalih u uraškoj tiskari (Katekizmi iz 1561. i 1564., Novi testament iz 1562./63. i 1563., i dr.). Posebice se razmatraju aktivnosti pri pripremi i radu na prijevodu Novoga testamenta, najznačajnijeg djela uraške tiskare, objavljenog u glagoljičkom i ćiriličkom izdanju. Na kraju drugog dijela knjige autor raspravlja o jeziku uraških izdanja, koji je ondje eksplicitno nazivan hrvatskim, premda se taj izvorni naziv često falsificirao u suvremenijoj slavističkoj stručnoj literaturi.

Treći dio knjige istražuje boravak Stipana Konzula u Regensburgu, gdje je 1568. objavljena Postilla – posljednje djelo autora uraškog kruga. Nadalje, opisuje se Konzulov boravak među gradišćanskim Hrvatima u Željeznom i okolici. Četvrti pak dio knjige donosi kraći osvrt na današnji spomen o liku i djelu Stipana Konzula u Buzetu.

Uz brojne priloge i ilustracije, knjizi je pridodan iscrpan popis relevantnih izvora i literature, bilješka o autoru, te kazalo osobnih imena koje je priredila Josipa Franjčić

Izvadak iz knjige

Preuzmi

Arhiva objava Arhiva objava