Okvirni sadržaj predmeta

Prvi dio kolegija problematizira biblijski koncept bogoštovnih tema, tj. primordijalne biblijsko-doksološke tekstove: starozavjetne vjeroispovijesti, različite oblike zajedničkih ispovijedi grijeha i kristoloških himni, simbole, simboličke radnje, pojam 'svetog' vremena. Drugi dio kolegija uključuje teološku kritiku različitih oblika kršćanskoga bogoštovlja s posebnim osvrtom na problematiku euharistijskoga slavlja i najstarijih anafora otačkoga razdoblja. Nadalje se kritički vrednuju konstrukcije liturgijskoga diskursa u srednjem vijeku i reformaciji, te protestantskoj ortodoksiji. Treći dio kolegija kritički pristupa modernoj i postmodernoj liturgijskoj praksi kao polazištu teologije, pastorala i misije.

Broj sati aktivne nastave

3 sata.

Broj ECTS bodova

5

Ishodi učenja

Po završetku kolegija student stječe poznavanje i razumijevanje povijesno-teološke problematike liturgije, sposobnost evaluacije različitih liturgijskih koncepata te otkrivanja mogućnosti kreativnoga liturgijskog doprinosa u vlastitim crkvama.

Uvjeti upisa

Nema uvjeta.

Oblik izvedbe nastave

Predavanja i vježbe.

Način provjere znanja

Usmeni ili pismeni ispit.

Obvezatna literatura

A. SCHMEMANN, Introduction to Liturgical Theology, New York, Crestwood, 1988.; A. ADOLF, Uvod u katoličku liturgiju, Zadar, Hrvatski institut za liturgijski pastoral, 1993.; F. C. SENN, Christian Liturgy – Catholic and Evangelical, Minneapolis, Fortress Press, 1997.

Dopunska literatura

J. RATZINGER, Duh Liturgije – Temeljna promišljanja, Mostar, Ziral, 2001.; D. GREGORY, The Shape of Liturgy, Westminster, Dacre Press, 1970.; G. WAINWRIGHT, Doxology – The Praise of God in Worship, Doctrine and Life, Oxford, OUP, 1980.; M. WELKER, Što se događa pri Večeri Gospodnjoj?, Zagreb, Teološki fakultet Matija Vlačić Ilirik, 2006.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe