| Okvirni sadržaj predmeta
Uvodna predavanja odnose se na pojam umjetnosti, sakralnosti i osobitosti kršćanski shvaćenoga sakralnog. Slijedi opći pregled prethistorijskih sakralnih prostora i umjetnosti. Potom se navode velike civilizacije i njihov odnos prema sakralnom stvaralaštvu te se posebno govori o židovskim i slavenskim sakralnim prostorima. U nastavku se daje pregled ranokršćanskoga razdoblja i predromanike, starohrvatskoga razdoblja, romaničke, gotičke i renesansne umjetnosti, baroka, klasicizma i neostilova, te se pruža opći uvod u suvremena kretanja u sakralnoj umjetnosti. U zaključnom dijelu kolegij se bavi izabranim pitanja vezanim za sakralne prostore i umjetnost crkava reformacijske baštine.
Broj sati aktivne nastave
2 sata.
Broj ECTS bodova
4
Ishodi učenja
Po završetku predmeta studenti će se služiti terminologijom s područja povijesti umjetnosti i moći je primjenjivati osobito na sakralnu umjetnost s osobitostima kršćanskog poimanja sakralnosti. Upoznati s različitim povijesnim razdobljima i stilovima sakralnoga stvaralaštva moći će prepoznati i analizirati osobito slavenske sakralne prostore na terenu, kontrastirajući ih prema onima u drugim podnebljima kršćanske Europe. Ekstrapoliranjem uvida stečenih o povijesnom razvoju prikaza sakralnoga moći će kritički pristupiti pitanju suvremenih kretanja u kršćanskoj umjetnosti.
Uvjeti upisa
Nema uvjeta.
Oblik izvedbe nastave
Predavanja.
Način provjere znanja
Usmeni ili pismeni ispit.
Obvezatna literatura
A. BADURINA, Sakralni prostor tijekom povijesti i danas, Zagreb, F. Škunca, 1987.
Dopunska literatura
A. BADURINA (ur.), Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 1985.; T. MARASOVIĆ, Graditeljstvo starohrvatskog doba u Dalmaciji, Split, Književni krug, 1994.; A. ŠONJE, Bizant i crkveno graditeljstvo u Istri, Rijeka, Izdavački centar Rijeka, 1981.; D. JELOVINA, Starohrvatsko kulturno blago, Zagreb, Mladost, 1986.; J. HALL, Rječnik tema i simbola u umjetnosti, Zagreb, Školska knjiga, 1991.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe
Anonimna anketa.
|
