Okvirni sadržaj predmeta

Obrađuju se tradicionalni etički sustavi (etika vrline, deontologija, utilitarizam i kršćanska etika) te etičke ideje 20. stoljeća i današnjice (fenomenološka etika Maxa Schellera, Sartreov egzistencijalizam, etika odgovornosti Maxa Webera, Fletcherova etika situacije, praxisovska etika, Rawlsova teorija pravednosti). Posebna pažnja posvećuje se postmodernoj problematici (Kierkegaard i Nietzsche, neospinozizam, metafizičko nasilje, Milbank). Kritički se prosuđuju i pokušaji meta-etičkog diskursa i mogućnost objektivno-znanstvenog diskursa o etici.

Broj sati aktivne nastave

2 sata.

Broj ECTS bodova

4

Ishodi učenja

Student stječe sposobnost identificiranja te definiranja mjesta etike kao filozofske discipline te sposobnost razlikovanja, klasificiranja i kritičke procjene etičkih sustava. Student razvija sposobnost traganja za načelima ispravnog postupanja, osjetljivost za argumente u etičkoj raspravi, kao i svijest o socijalnim aspektima etičkog učenja.

Uvjeti upisa

Nema uvjeta.

Oblik izvedbe nastave

Predavanja.

Način provjere znanja

Usmeni ili pismeni ispit.

Obvezatna literatura

I. ČEHOK – I. KOPREK, Etika. Priručnik jedne discipline, Zagreb, Školska knjiga, 1996.; J. TALANGA, Uvod u etiku, Zagreb, Hrvatski studiji, 1999.

Dopunska literatura

I. KANT, Zasnivanje metafizike morala, Beograd, BIGZ, 1981.; W. K. FRANKENA, Etika, Zagreb, KruZak, 1998.; J. D. MABBOT, Uvod u etiku, Beograd, Nolit, 1981.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe