Okvirni sadržaj predmeta

Sadržaj kolegija obuhvaća nekoliko tematskih cjelina. Na početku se daje pregled povijesnih izvora za povijest Crkve u Hrvata. Potom se sagledava kršćanstvo na području današnje Hrvatske prije dolaska Slavena. Kolegij se nadalje bavi pokrštavanjem Hrvata i počecima crkvene organizacije, ćirilometodskom baštinom, pojavom glagoljaštva i narodnog jezika u liturgiji. Govori se o redovništvu i oblicima pučke pobožnosti. Sagledava se uloga Crkve u kulturi hrvatskoga srednjovjekovlja, s naglaskom na vjersku književnost, likovnu umjetnost, znanost i školstvo. Posljednji dio odnosi se na smiraj srednjega vijeka odnosno na sagledavanje Hrvatske kao prostora ekumenskoga dijaloga i "predziđa kršćanstva".

Broj sati aktivne nastave

1 sat.

Broj ECTS bodova

2

Ishodi učenja

Na ovom predmetu studenti će primijeniti već stečene spoznaje o općoj povijesti Crkve na povijesne procese koji su se odvijali na prostoru današnje Hrvatske od njezinih početaka do početka 20. stoljeća. Razvit će sposobnost kritičkoga pristupa crkvenoj historiografiji te uočiti razlike između domaće i strane stručne literature. Također će uvidjeti povezanost hrvatske crkvene povijesti s europskim događanjima, kao i povijesnu utemeljenost današnje situacije u vjeri i Crkvi.

Uvjeti upisa

Nema uvjeta.

Oblik izvedbe nastave

Predavanja.

Način provjere znanja

Usmeni ili pismeni ispit.

Obvezatna literatura

F. ŠANJEK, Crkva i kršćanstvo u Hrvata, 1. svezak: Srednji vijek, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 1988.; F. ŠANJEK (ur.), Povijest Hrvata, 1. knjiga: Srednji vijek, Zagreb, Školska knjiga, 2003., str. 34-38, 80-83, 113-114, 145-181, 240-258, 291-318, 415-448.

Dopunska literatura

M. VIDOVIĆ, Povijest Crkve u Hrvata, Split, Crkva u svijetu, 1996., str. 9-268; E. PERIČIĆ - A. ŠKVORČEVIĆ, Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata, Zagreb, Središnji odbor za pripravu Nacionalnog euharistijskog kongresa, 1986.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe