U Velikoj dvorani Matice hrvatske u Zagrebu predstavljen je 9.12.2008. pretisak ćiriličkoga izdanja Novoga testamenta iz 1563. Nakladnik pretiska je Teološki fakultet "Matija Vlačić Ilirik", uz sunakladnika Nacionalnu in univerzitetnu knjižnicu u Ljubljani, a predstavljanje je održano pod pokroviteljstvom Grada Zagreba.
Prijevod Novoga testamenta priredili su Antun Dalmatin i Stipan Konzul Istrian sa suradnicima. Glagoljičko izdanje ovoga Novoga testamenta objavljeno je 1562./63. u dva dijela (pretisak je objavljen prošle godine), a odmah je potom uslijedilo ćiriličko izdanje kao zaokruženje cijeloga projekta, budući da su prevoditelji od samoga početka namjeravali Novi testament „s glagolskimi i ćirulskimi slovi štampati“. Pretisak izdanja priređen je prema ljubljanskom primjerku, kojemu je oštećeno nekoliko zadnjih stranica i koje su nadomještene preslikom iz Öffentliche Bibliothek der Universität Basel . Pretisak je izdan u jednoj knjizi, uz opširan pogovor u zasebnoj knjižici, zajedno sa sažetkom na engleskom jeziku, kojega je priredio prof. dr.sc. Alojz Jembrih, glavni urednik izdanja pretiska. Novi testament i Pogovor izdani su zajedno u prikladnoj zaštitnoj kutiji. Na projektu izdavanja pretiska neposredno su sudjelovali, uz glavnog urednika izdanja, prof. dr.sc. Alojza Jembriha, također i dr.sc. Lidija Matošević, dr.sc. Vesna Badurina-Stipčević, dr.sc. Marina Miladinov, doc. dr.sc. Mario Grčević, Ruben Knežević, dipl. theol. i Branka Kosanović, prof. – uz još petnaestak suradnika koji su na razne načine doprinijeli uspješnoj realizaciji projekta. Grafičko oblikovanje pretiska potpisuje Grafički ured Dominis-Aničić, a knjige su tiskane u Grafičkom zavodu Hrvatske.

Nakon pozdravne riječi prof. dr.sc. Vitomira Belaja, dekana Teološkog fakulteta „Matija Vlačić Ilirik“, projekt je uvodno predstavila dr.sc. Lidija Matošević, prodekanica fakulteta, naglasivši da ovim pretiskom, koji uslijeđuje odmah nakon pretiska glagoljičkoga Novoga testamenta, Teološki fakultet „Matija Vlačić Ilirik“ nastavlja s projektom vraćanja uraških izdanja u Hrvatsku, čime se valoriziraju i javno postaju dostupnima značajna dijela hrvatske protestantike 16. stoljeća.
U ime sunakladnika, Narodne in univerzitetne knjižnice iz Ljubljane, prigodnu je riječ održao g. Matjaž Lulik, suradnik iz Rukopisne zbirke, naglasivši povezanost slovenskih i hrvatskih protestanata pri izdanju ovoga biblijskog prijevoda. Prof. dr.sc. Damir Boras, s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta, obratio se skupu u svojstvu predstavnika Hrvatskog povjerenstva za UNESCO, budući da je pretisak izdan pod pokroviteljstvom ove organizacije. Uraška zbirka uglavnom hrvatskih protestantskih knjiga, koja obuhvaća tridesetak naslova vjerskih knjiga, objavljenih u razdoblju od 1561. do 1565. u ukupnoj nakladi od oko 30 000 primjeraka, svakako zaslužuje i uvrštavanje na popis svjetske dokumentacijske baštine.
Od posebnih uzvanika nazočnima su se obratili g. Franjo Dubrović, tajnik Komisije za odnose s vjerskim zajednicama, u ime ministra kulture, mr.sc. Bože Biškupića, te potom g. Roman Weixler, II. tajnik Veleposlanstva Republike Slovenije. G. Robert Ljutić, zamjenik šefa Kabineta gradonačelnika, obratio se u ime gradonačelnika g. Milana Bandića, a prof. dr.sc. Božo Lujić održao je prigodnu riječ u ime Hrvatskoga biblijskog društva. Ujedno je pozdravio skup i kao predstavnik Franjevačke teologije u Sarajevu koja je, kao jedan od sponzora izdavanja pretiska, prepoznala i pozdravila važnost ovog projekta za hrvatski kulturni i vjerski identitet.
Doc. dr. sc. Mario Grčević, jedan od recenzenata izdanja, naglasio je važnost uraškoga novozavjetnog izdanja za kroatistička istraživanja. U svojoj težnji za nadregionalnom rasprostranjenošću Konzul-Dalmatinov prijevod ne odriče se čakavice, ali je stilizira na takav način da bude pristupačna i ostalim recepijentima. Nadalje, naglasio je M. Grčević, pretisak i ćiriličkoga izdanja omogućit će komparativna proučavanja jezičnih osobitosti uraških prevoditelja koja dosad nisu bila dovoljno istražena; pored utjecaja iz crkvenoslavenskih knjiga i hrvatskih narodnojezičnih lekcionara, prisutne su također i jezične inovativnosti samih prevoditelja od kojih su neke i dalje prenošene, npr. kod A. Vramca.

Glavni urednik izdanja i autor opširnoga pogovora uz pretisak, prof. dr.sc. Alojz Jembrih, prigodno je apostorifrao završetak ove „biblijske“ godine u kojoj je hrvatska kulturna javnost obilježila 40. godišnjicu Zagrebačke Biblije, ali je ovim uraškim pretiskom također obilježena 451. godišnjjica od početka rada na Konzul-Dalmatinovu prijevodu. U nastavku, A. Jembrih govorio je o važnosti i specifičnostima ćiriličkoga izdanja Novoga testamenta, naglasivši njegov značaj kao sastavnoga i nezaobilaznog dijela hrvatske kulture i identiteta. Ovim je pretiskom ponovno omogućena njegova dostupnost, što je od izuzetnoga značaja proučavateljima povijesti hrvatskoga književnog jezika i biblijskog leksika, kao i teolozima i bibličarima. Osvrnuo se također i na specifičnosti uraške pojednostavljene ćirilice kojoj nema usporedbe u izdanjima iz onoga doba.

Knjiga je izdana uz pomoć brojnih podupiratelja, crkava, biblijsko-teoloških i kulturnih institucija, kao i pojedinaca. Predstavnicima donatora svečano su, na kraju predstavljanja, uručeni primjerci izdanja. Prigodnim adventskim glazbenim intermezzom događanje su umjetnički popratili Branka Matić (vokal) i Kristina Bjelopavlović (glasovir).

Naslovnica pretiska ćiriličkoga Novoga testamenta   Naslovnica izvornog ćiriličkoga Novoga testamenta iz 1563.

Ćirilički Novi testament prvobitno tiskan 1563. u tiskari u Urachu   Početna stranica prvog dijela ćiriličkoga Novoga testamenta